Bit će to prva komercijalna svemirska šetnja u povijesti civilnih astronauta, i to na najvećoj udaljenosti od Zemlje od NASA-inih slijetanja na Mjesec prije više od 50 godina.

Osim što će se provesti 40 znanstvenih eksperimenata – snimanje mozgova astronauta i korištenja kozmičkog zračenja za stvaranje rendgenskih slika – astronauti će testirati nova svemirska odijela SpaceX-a, dizajnirana da izdrže mikrometeroide i ekstremne temperature. Budući da će izvođenje svemirske šetnje dovesti do iscrpljivanja zaliha kisika, misija Polaris Dawn imat će količinu dovoljnu za pet ili šest dana u svemiru.

Nakon prvih dvije i pol minute, donji dio rakete Falcon 9 potrošio je većinu goriva i odvojio se od gornjeg dijela, a on je nastavio ubrzavati kapsulu Crew Dragon do orbitalne brzine od preko 27.000 kilometara na sat. Prvi stupanj rakete zatim se sigurno vratio na Zemlju, spreman za buduća lansiranja, što je potez SpaceX-a koji smanjuje troškove misija.

Misija Polaris Dawn mogla bi doseći visinu od oko 885 kilometara iznad Zemlje, što bi nadmašilo rekord NASA-ine misije Gemini 11 iz 1966. godine. Ona bi također mogla označiti najviši let bilo koje žene u povijesti.

Na petodnevnu misiju Polaris Dawn krenuli su američki poduzetnik i milijarder Jared Isaacman, umirovljeni potpukovnik američkog ratnog zrakoplovstva Scott Poteet, vodeća inženjerka svemirskih operacija u SpaceX-u Anna Menon te trenerica astronauta u SpaceX-u Sarah Hillis.

Treći dan misije civilna posada pokušat će otići u povijesnu svemirsku šetnju, leteći na visini od oko 700 kilometara iznad Zemlje. Šetnja će biti opasna jer će izložiti članove posade i unutrašnjost kapsule Crew Dragon vakuumu svemira. SpaceX je poduzeo mjere kako bi spriječio moguće rizike poput poteškoća s ponovnim zatvaranjem vrata zbog promjena tlaka ili oslobađanja toksičnih materijala.

U prvom kušaju, 28. kolovoza, lansiranje je odgođeno zbog curenja helija i vremenskih neprilika.