I to je dakle moguće: finski tehnološki start Solar Foods proizvodi hranu koja se uglavnom proizvodi iz vode, struje i zraka. Pritom električnu energiju koriste za vađenje vodika iz vode. Proces se potom nastavlja dodavanjem ugljičnog dioksida i hranjivih tvari poput kalija, natrija i fosfora te mikroba dobivenih iz tla.

Ovim procesom nastaju stanice koje sadrže 50 posto proteina, pet do 10 posto masti i 20 do 25 posto ugljikohidrata. Krajnji proizvod izgleda i ima ukus poput pšeničnog brašna.

Što je dobro za Marsovce, dobro je i za Zemljane

Ideja da se proizvede hrana neovisna o vremenskim uvjetima, navodnjavanju i vrsti tla, naišla je na plodno tlo pa se startup koji su osnovali Juha-Pekka Pitkänen i Pasi Vainikka udružio s Europskom svemirskom agencijom. Zajedno žele razviti sustav za proizvodnju proteina koje bi koristili astronauti prilikom letova na Mars i boravka na Crvenom planetu. Sagleda li se šira slika, ovo bi mogla biti budućnost hrane koja će čovječanstvo spasiti od gladi.

Najbolje od svega je to što je ovaj jedinstveni jednostanični protein, proizveden iz vode, ugljičnog dioksida i električne energije, ekološki proizvod nastao potpuno prirodnim procesom fermentacije, nalik proizvodnji kvasaca ili bakterija mliječne kiseline.

Izvorni koncept Soleina rodio se iz NASA-inog svemirskog programa i potom je razvijen u projektima finskog Tehničkog istraživačkog centra i Tehničkog sveučilišta Lappeenranta.

Drastično niža razina stakleničkih plinova

'Konvencionalna proizvodnja hrane troši enormne resurse vode', kažu u kompaniji. 'Da bi se proizveo kilogram proteina, Solein je daleko prihvatljivijija solucija od bilo koje životinje ili biljke.'

I doista, pokazuju to i istraživanja, razina emisije stakleničkih plinova po kilogramu proteina koje proizvede Solar Foods više je nego 100 puta niža nego kod proteina dobivenog iz govedine. A gledajući prinose po jutru zemlje, Solein je deset puta efikasniji od proizvodnje soje.

Od otprilike 10.000 poznatih jestivih biljnih vrsta, čovjek danas koristi njih dvjestotinjak. A samo 12 biljaka i pet životinjskih vrsta stvaraju 75 posto konzumirane hrane. Njih tri - riža, kukuruz i pšenica - zaslužno je za gotovo 60 posto kalorija i proteina koje ljudi unose konzumiranjem biljaka. A ekološki dobiveni Solein može se koristiti u raznim prehrambenim proizvodima i nudi jedinstveno rješenje koje zadovoljava svaki obrok u danu ili vrstu prehrane.

Pasi Vainikka dobar je dio karijere proveo istražujući i uvodeći alternativne pristupe proizvodnji energije i hrane. Izvanredni profesor na Tehnološkom sveučilištu Lappeenranta, upravljao je strateškim istraživanjima na Tehničkom istraživačkom centru VTT gdje je vodio tim koji se bavio prelaskom finske industrije na obnovljive izvore energije.

Iza njega je i nekoliko spin-off projekata, poput izrade pilot postrojenja Soletair za proizvodnju goriva iz zraka i prve svjetske simulacije obnovljive električne energije putem sustava 'Internet energije'.

Neodrživa konvencionalna poljoprivreda

'Imamo priliku poboljšati život uvođenjem inovativnih tehnologija', kaže on. 'Znanstvenici imaju obvezu komercijalizirati nove ideje, koncepte i tehnologije, razvijene u laboratoriju.'

Konvencionalnu poljoprivredu smatra neodrživom i misli da se moramo odmaknuti se od tradicionalnih shvaćanja o proizvodnji hrane.

'Trebamo se riješiti romantičnih slika o načinu proizvodnje i konzumacije hrane, naročito kad je riječ o hrani životinjskog podrijetla', kaže on. 'Realnost je da je način na koji proizvodimo i jedemo hranu pridonio klimatskoj krizi.'

Solar Foods nudi alternativni pristup proizvodnje velikih količina hranjivih tvari, ali u održivim uvjetima, smanjujući ovisnost o uzgoju stoke. Njihov proces proizvodnje štedi zemlju, ali i vodene resurse. A to je važno kad se zna da globalna poljoprivreda već troši više od dvije trećine svježih podzemnih voda planeta.

Masovna proizvodnja 2021. godine

Solar Foods osnovan je 2017., a dosad je u tvrtku uloženo dva milijuna eura. Komercijalnu proizvodnju proteina žele započeti najkasnije za dvije godine.

'Ljudi su pokrenuli nekoliko revolucija hrane, od vremena sakupljača i lovaca do današnjeg industrijskog načina dobivanja hrane', objašnjava Vainikka. 'Naša metoda mogla bi dovesti do nove revolucije u proizvodnji. Imamo ambiciju ujediniti prirodoslovce i futuriste u zajedničkom cilju održive, pojednostavljene proizvodnje hrane.'