Strah od povratka bolesti za koju nema ni pravog lijeka ni cjepiva širi se svijetom poput cunamija. Dok mnoge države najavljuju ili već provode popuštanje mjera, stručnjaci upozoravaju na povratak pandemije
'Ljudi misle da možemo kontrolirati ritam virusa', izjavio je nedavno znanstvenik Ivan Đikić u HRT-ovoj emisiji 'Zajedno za zdravlje'. Ponovio je tada i riječi Anthonyja Faucija, američkog virologa koji je na početku krize u Americi rekao političarima: 'Mi ne diktiramo tempo, virus diktira tempo.'
Da bi nas ove jeseni mogao pogoditi drugi val pandemije, opetovano je spomenuo i Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a i član Stožera civilne zaštite. Štoviše, taj bi val mogao biti jači od prvog.
'Ovo neće stati dok 60 do 70 posto svjetske populacije ne bude inficirano', smatra Mike Osterholm, direktor Centra za istraživanje infektivnih bolesti na Sveučilištu u Minnesoti. 'Ideja da će ovo biti ubrzo gotovo ne slaže se s osnovnim postulatima mikrobiologije.'
Da se bolest vraća, naučili smo iz povijesti. Svinjska gripa pojavila se u proljeće 2009., a drugi val stigao je u jesen iste godine. Španjolska gripa protutnjala je svijetom nakon Prvog svjetskog rata u čak tri navrata. Obrazac zapravo ne postoji, no opasnost prijeti, naročito zato što ne postoje ni cjepivo ni lijek, a i sam je virus još prilično nepoznat, uostalom i nazvan je novim koronavirusom...
Strah od povratka bolesti širi se svijetom poput cunamija. Eto, dok mnoge države najavljuju ili već provode popuštanje mjera, stručnjaci upozoravaju na povratak pandemije.
Robert Redfield, direktor američkog Centra za kontrolu bolesti, protivi se preranom opuštanju koje bi moglo izazvati drugi val koronavirusnih infekcija, opasniji od prvog.
'Napad virusa na našu zemlju sljedeće zime bio bi još teži od ovog kroz koji smo upravo prošli jer bi se dogodio tijekom sezone gripe', rekao je Redfield.
Mnogi stručnjaci slažu se da je drugi val koronavirusa - neizbježan.
'Ovaj virus se učinkovito širi i neće nestati bez cjepiva', upozorava Amesh A. Adalj iz Centra za zdravstveno osiguranje Johnsa Hopkinsa.
A kad će to biti? Lothar Wieler, predsjednik Instituta Roberta Kocha u Berlinu, smatra da bi se pandemija mogla nastaviti sljedeće dvije godine, sve dok se ne pronađe cjepivo ili ljudi razviju imunitet. On nije jedini koji tako misli.
Da će pandemija trajati između 18 i 24 mjeseca, predviđaju i znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti. Djelatnici tamošnjeg Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti (CIDRAP) uvjereni su da je COVID-19 zarazniji od gripe i da će vjerojatno nastaviti kružiti nakon prvog vala ovog proljeća. Štoviše, oni nude tri moguća načina na koje bi se virus mogao širiti u godinama što dolaze.
U prvom scenariju, prvi val koronavirusa trajao bi u proljeće ove godine, a slijedio bi 'niz ponavljajućih manjih valova' tijekom ljeta i kasnije, da bi se postupno smanjivao 'negdje u 2021'.
'Pojava ovih valova može se geografski razlikovati i ovisiti o mjerama ublažavanja', kažu analitičari. 'Ovisno o visini valnih vrhova, ovaj bi scenarij mogao zahtijevati periodičnu obnovu i naknadno ublažavanje mjera naredne jedne do dvije godine.'
Prema drugom scenariju, drugi val možemo očekivati već u jesen ili zimu te još najmanje jedan ili nekoliko valova sljedeće godine. Ovaj obrazac, napisali su istraživači iz Minnesote, slijedio bi obrazac viđen tijekom pandemije španjolske gripe.
Prema konačnom scenariju, nakon prvog vala slijedi sporo povlačenje virusa. Obrazac bi se geografski razlikovao i na njega bi mogao utjecati stupanj mjera koje se primjenjuju u različitim regijama. Može se očekivati još bolesnih i još mrtvih.
'Koji god scenarij slijedi - uz pretpostavku barem neke razine mjera ublažavanja - moramo biti pripremljeni na to da nas COVID-19 neće napustiti još najmanje 18 do 24 mjeseci, s time da će se žarišta periodično pojavljivati u različitim geografskim područjima', zaključuju znanstvenici.
Već spomenuti Anthony Fauci, vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti i član Radne skupine za koronavirus Bijele kuće, upozorio je da nas čekaju 'loša jesen i loša zima' ako se prije toge ne pronađe efikasno rješenje za COVID-19. Dobro, Fauci je pritom mislio prvenstveno na Ameriku, ali svijet je već odavno postao globalno selo.
Ta se procjena temeljila na predviđanjima tamošnjeg Centra za kontrolu bolesti koji opasnost vidi u poklapanju novog vala pandemije sa sezonom prehlada i gripe. Jedini koji se nije dao impresionirati upozorenjem bio je američki predsjednik Donald Trump, samo odmahnuvši rukom i rekavši da se 'ona uopće neće vratiti'.
'Najgore je još pred nama', zloguko je predviđanje Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije. S mišljenjem ovog uglednog etiopskog mikrobiologa i istraživača malarije svjetskog glasa slaže se Robert Redfield, direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Prva osoba američkog nacionalnog zavoda za javno zdravstvo smatra da bi drugi val koronavirusa bio čak i 'teži' od sadašnjeg. Dok je to izgovarao, u svijetu je bilo 176.000 žrtava pandemije.
Mnogi se stručnjaci slažu, ili barem pušu i na hladno, da bolest još nije na vrhuncu te da je sasvim vjerojatno da nam stiže drugi val virusne infekcije. A da nas to doista čeka, podsjećaju nas brojni primjeri iz relativno bliske prošlosti.
O strahu od drugog ili čak trećeg vala bolesti pisali su i Tom Jefferson i Carl Heneghan iz Centra za medicinu zasnovanu na dokazima Sveučilišta u Oxfordu.
Analizirajući deset posljednjih pandemija, autori nisu pronašli nikakav obrazac. Moguće je, zapažaju Jefferson i Heneghan, da su neki od sekundarnih 'valova' ili faza bili uzrokovani ili favorizirani istovremenom cirkulacijom drugih mikroorganizama.
'Čini se da ne postoji uzorak ili ritam epidemija', pišu Jefferson i Heneghan, 'a njihovi dolasci i odlasci vidljivi su samo zbog učinaka na ljudsko tijelo i njihovog utjecaja na društvo.'
To što respiratorni virusi desetljećima nestaju da bi se naglo pojavili, ponekad u potpuno nepromijenjenom obliku, zahtijeva ozbiljnu istragu. A hoće li se COVID-19 ponavljati u fazama, hoće li sporadično izbijati ili će potpuno nestati, u to nitko ne može biti sto posto siguran.
teorija drugog vala
O valovima se počelo pisati nakon pandemije 1889.
Valovi bolesti, baš kao i oni morski, imaju svoj brijeg, dio koji se izdiže iznad srednje razine, ali i dol, no ta se vizualna analogija gotovo nikada ne spominje kad se govori o pandemijama bolesti, pa tako i koronavirusa, pišu Tom Jefferson i Carl Heneghan iz Centra za medicinu zasnovanu na dokazima Sveučilišta u Oxfordu.
Sam izraz 'val' u opisivanju bolesti potječe od izbijanja pandemije koja se između 1889. i 1892. iz Rusije proširila po cijelom svijetu. A teorija 'drugog vala' proizašla je nakon španjolske gripe koja je poslije Prvog svjetskog rata zarazila 500 milijuna ljudi širom svijeta i navodno ubila njih između 20 i 50 milijuna.
Pravi broj smrtnih slučajeva vrlo je neizvjestan; nije jasno jesu li svi umrli zbog gripe i kakvu je ulogu igrala bakterijska superinfekcija. Pouzdani podaci ne postoje, tek dvije RNK sekvence uzoraka dviju žrtava koje ne pokazuju karakteristike kojima bi se mogla objasniti virulencija, kažu Jefferson i Heneghan.