U kakvom je trenutačno stanju hrvatski IT? Kome ide dobro, a kome ne baš? Kakva je perspektiva IT-jevaca u Hrvatskoj u ovoj i godini pred nama? Je li su produktne tvrtke danas u boljoj poziciji u odnosu na servisne?

To su neke od tema o kojima su na ovogodišnjoj konferenciji Bug Future Show raspravljali domaći IT stručnjaci - Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering), Dženan Lojo (TIS grupa), Matija Žulj (Agrivi) i Saša Kramar (Span).

Barančić je, govoreći o analizi IT industrije za prošlu godinu, rekla da je prvi kvartal bio jako dobar, u drugom je primijećena stagnacija, a u trećem značajan pad u odnosu na godinu radije, pogotovo u odnosu na rekordnu 2022. No u četvrtom je kvartalu ponovno zabilježen rast.

'Prema mom uzorku od 15 posto od ukupnog sektora, na razini 2023. godine bit će zabilježen rast prihoda od 11 posto u odnosu na rekordnu 2022. godinu, kada smo imali stopu rasta od 25 do 26 posto. U četvrtom kvartalu stvari su svakako krenule na bolje i imamo rast od 11 posto.

Lani su nas sustigli svi izazovi koji su se već pojavili u cijelom svijetu, primjerice u SAD-u, no kod nas su došli nešto kasnije. No sada vidim da tvrtke već osjećaju val optimizma. Velikog buma neće biti, no svakako nas čeka manje hektično razdoblje. Popravlja se i situacija što se tiče broja zaposlenika u užem IT-ju – prema Državnom zavodu za statistiku, u 2023. je zaposleno 1500 ljudi, od čega pola u četvrtom kvartalu', navela je Barančić.

Bolje rezultate u četvrtom kvartalu potvrdili i čelnici IT tvrtki

Pritom je spomenula problem o kojem se manje govori, a to su niske profitne marže. 'Kad dobijemo sva financijska izvješća, vidjet ćemo velik pad te marže. No to nije posljedica krize, nego općenit problem hrvatskog IT-ja jer nemamo infrastrukturu', upozorila je Barančić.

Lojo je potvrdio te podatke – u TIS grupi zabilježili su lošiji treći kvartal, no u četvrtom su se, kaže, projekti 'zaokrenuli' i situacija se popravila, a pritom je napomenuo da je četvrti kvartal i inače najjači u njihovoj tvrtki.

'Rasli smo zahvaljujući projektima. Očekivali smo tešku 2023. godinu, zbog čega smo ranije počeli pripremati neke projekte. Imali smo rast prihoda od prodaje gotovo 20 posto veći nego rekordne 2022. Dakle dobro smo se pripremili i zapošljavali smo. Disperzija rizika pokazala se kao dobra strategija', ustvrdio je Lojo.

Žulj je naveo da je 2022. bila uspješna godina za Agrivi jer su rasli oko 50 posto. Kako imaju dosta klijenata u SAD-u u niši poljoprivrede i hrane, u kojoj posluju, već onda su primijetili da će doći do krize i bili su svjesni da se moraju pripremiti. 'Prilagodili smo troškove kako bismo mogli stabilno rasti, tako smo lani rasli za 27-28 posto i možemo reći da smo imali najuspješniju i pritom najzdraviju godinu', ustvrdio je Žulj.

Kramar kaže da je Span u prvih devet mjeseci prošle godine rastao 22 posto. Iako su, kaže, rezultati bili odlični, istovremeno su još više rasli ukupni troškovi, i to za oko 26 posto. 'Najviše su rasli troškovi ljudi, i to 28 posto više nego 2022. godine. To je bio rezultat plaća tijekom 2023. i investicijskog ciklusa, u kojem smo tijekom 2022. i 2023. zaposlili oko 300 novih ljudi, pogotovo u segmentu kibernetičke sigurnosti i AI-ja, na što smo fokusirani. To je bilo naše ulaganje u budućnost na koju se kladimo, a osim AI-ja i kibernetičke sigurnosti, tu je i cloud', rekao je Kramar.

Može li IT postati novi turizam?

Moderator panel rasprave Petar Štefanić upitao je čelnike tih tvrtki može li IT postati novi turizam.

Barančić smatra da se to neće dogoditi sve dok se IT sektor ne restrukturira, i to dramatično. 'Problem je što najveći dio tvrtki čine one s niskom dodatnom vrijednosti i niskom profitnom maržom te iznajmljuju ljude koji programiraju u možda odličnim projektima, no benefite tih projekata imat će netko drugi, u drugoj državi. To sa sobom nosi niže plaće i događa nam se odljev najkvalitetnijih seniora koji rade na daljinu za te tvrtke, što ne može završiti velikim rastom udjela IT-ja u hrvatskom BDP-u.

Borili smo se da IT bude strateška industrija i vertikala, da se projekti u IT-ju mogu prijaviti na natječaje EU-a. Treba nam više produktnih kompanija s globalnom konkurentnim proizvodima jer onda oni u Hrvatskoj stvaraju intelektualno vlasništvo, mogu to reinvestirati u konkurentne plaće, istraživanje i razvoj, projekte. Jedino takav IT sektor može biti konkurentan', ustvrdila je Barančić.

Ni Kramar ne vjeruje da će hrvatski IT konkurirati turizmu. Smatra da će sigurno rasti, no da hrvatski IT, u kojem radi oko 35.000 ljudi, često čine male tvrtke s malim brojem ljudi koje ne mogu uvijek raditi ozbiljnije projekte. 'Bilo bi dobro da se tvrtke fokusiraju na manje i ozbiljne projekte i da u tome budu najbolje', rekao je Kramar.

Lojo je naveo da je TIS grupa još sredinom 90-ih napravila produkt za platni promet za regiju, koji se pokazao uspješnim, no nakon 25 godina umirovili su ga i krenuli dalje.

'Najprije napravimo produkt i analiziramo je li on samo za hrvatsko tržište i naše banke ili za veće tržište. Primjerice – imamo tvrtku u Velikoj Britaniji, gdje smo razmišljali o suradnji s fintechima, no shvatili smo da je konkurencija velika i da svi rješavaju iste probleme za koje rješenja već davno postoje', rekao je Lojo te dodao da je TIS grupa napravila dijagnostički alat za zdravstvo, konkretno za bebe, koji detektira odstupanja u razvoju djeteta.

Žulj kaže da, s obzirom na to da je Agrivi mali, može konkurirati u nišnim biznisima. Svojim su se softverom uspjeli pozicionirati među top pet tvrtki u svojoj niši u poljoprivredi i hrani te pritom rade s globalnim liderima.

'Od takvih klijenata možemo živjeti, što primjerice ne bismo mogli da surađujemo s malim poljoprivrednicima. No istovremeno – ako je tvoja niša u problemu, manje si fleksibilan u traženju novih ruta na tržištu. Stoga smo unutar naše niše napravili diversifikaciju proizvoda; od klasičnog uvođenja produktivnosti do toga da se zakačimo na marketinški i prodajni budžet. Jedna od glavnih proizvoda je AI Advisor, od kojeg ove godine očekujemo značajan rast prihoda. Već bilježimo veći rast nego s drugim proizvodima; uhvatili smo taj val AI-ja', rekao je Žulj.

Plaće u IT sektoru

Hrvatski IT stručnjaci dotaknuli su se i plaća u IT sektoru, kao i obrazovanja. Barančić je ustvrdila da bi na tehnološke fakultete trebali ići oni koje to doista zanima, a ne zato što očekuju visoke plaće jer one rastu i u drugim sektorima.

'Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna neto plaća za računalne programere, prema podacima iz studenog 2023., iznosila je 1750 eura. No imamo puno firmi s jednim zaposlenim, što ruši taj prosjek. Uspoređivala sam i plaće stack i back-end developera s četiri do osam godina staža u Hrvatskoj i Njemačkoj.

Prema podacima s Tabua, u Hrvatskoj bi mjesečno plaća tog developera iznosila 2800 eura, a u Njemačkoj godišnje 90.000 eura, što je 2,5 puta više u odnosu na Hrvatsku. Kod nas ima puno prostora za rast plaća, no kad se uspoređuju prihodi po zaposlenom u Njemačkoj i u Hrvatskoj, oni su opet nekoliko puta veći ondje. Treba imati na umu i geopolitički i gospodarski segment', naglasila je Barančić.

'Neka djeca idu na STEM fakultete, mi u Spanu ćemo zaposliti sve dobre', rekao je Kramar uz smijeh, dodajući da je u Spanu zarada po zaposleniku, kao i plaća, veća od hrvatskog prosjeka, no da ima prostora za rast i razvoj.

'Dvije trećine prihoda ostvarujemo vani, to su različita tržišta od UK-a i SAD-a, gdje možemo postići bolje rezultate, no u regiji to nažalost i dalje nije slučaj. Cijene IT usluga i servisa moraju rasti, samo tako mogu rasti i plaće', ustvrdio je Kramar. Očekuje da ćemo za 10 godina imati zanimanja koja nam danas možda ne bi mogla ni pasti na um.

Nema panike od smanjenja radnih mjesta zbog AI-ja

'Sigurno ćemo imati nekog AI influencera. AI će donijeti velike promjene, ali i nove prilike, stvorit će dodatnu vrijednost. Čak i vodeći ljudi u industriji kažu da ga se može usporediti s otkrićem vatre i struje, i mislim da to nije pretjerivanje', ustvrdio je Kramar.

Lojo je rekao da su kod klijenata u inozemstvu primijetili povećan broj AI etičkih konzultanata, o čemu do prije pola godine nisu ni razmišljali. Žulj kaže da u AI-ju vide prilike i da će mijenjati optimizaciju, dati potporu drugim industrijama i stvoriti nova radna mjesta.

Hrvatski IT stručnjaci optimistični su oko rasta u ovoj godini - Agrivi očekuje rast od 25 do 30 posto, u tom rangu je i TIS grupa jer ima nekoliko dogovorenih projekata i investicija u AI, dok će fokus Spana biti na AI i security stručnjacima koje će zapošljavati.

'Prihodi će biti veći, no euforija iz 2022. neće se tako brzo ponoviti. U ovoj godini imat ćemo rast od desetak posto, ali manje drame i stabilniji put jer - priznali to ili ne - ispuhivali smo se, pretjerivalo se s bildanjem ljudi, projekata i kvadrata. Možda je ovo ispuhivanje bilo i potrebno. Velik broj firmi koje su imale pad, iz mog uzorka, očekuje pad i ove godine. Neke tek sad osjećaju pad nakon velikih stopa rasta – nije svugdje bajno, no situacija će biti puno pozitivnija nego lani', zaključila je Barančić.

Oko 5000 posjetitelja

Tehnološka manifestacija Bug Future Show (BFS) u 11. izdanju u Zagrebu je okupila oko 5000 posjetitelja, domaćih i stranih ICT stručnjaka, koji su kroz niz panela, predavanja i zabavnih video filmova predstavili aktualne tehnološke trendove i stanje u hrvatskom IT sektoru, koji je 2023. ponovno ostvario rast, prenosi Hina.

'Svake godine imamo sve više prijava zainteresiranih za ovakvu formu događanja, što nas i ne iznenađuje s obzirom koliko je tehnologija postala dio svakodnevice i nezaobilazna za poslovanje. Stoga ćemo i ove godine predstaviti najvažnije trendove koji već sada a ubuduće će i više oblikovati biznis i življenje, poput umjetne inteligencije (AI), kibernetičke i općenito sigurnosti u digitalnom svijetu, nosive tehnologije i druge', kazao je direktor sadržaja BFS-a i urednik u Bugu Dragan Petric.

Organizator BFS-a je stručni magazin Bug, koji izlazi već 31,5 godinu uz nakladu od oko 30.000 primjeraka. BFS se održava u Mozaik event centru, koji je od jutra preplavljen posjetiteljima, a sve prati i izložba proizvoda i usluga mnogih IT tvrtki i telekoma. Moto njegova održavanja je 'The Sound of Infinity' (zvuk beskonačnosti) kojim poručuju da razvoj tehnologije ide dalje, i da je neizbježna u svim granama društva i poslovanja, pa tako i u glazbi.