Makar na naslovnoj slici sve izgleda kao jedna zrnata i prilično neuspjela fotografija, istina je prilično daleko od naličja. Riječ je o impresivnoj slici svemira na kojoj možemo vidjeti tisuće udaljenih galaksija, a za nju je odgovorna ESA-ova svemirska promatračnica Herschel.

Svaka od sitnih točaka predstavlja toplinski trag koji smo uočili zahvaljujući česticama prašine koje se nalaze u međugalaktičkom prostoru. Radijacija koja seže iz udaljenih zvijezda do nas je putovala milijardama godina te je nastala puno prije nastanka Sunčevog sustava i Zemlje.

Što je to zapravo na slici?

Na slici možemo vidjeti zemljovid Sjevernog galaktičkog pola snimljen Herschelovim uređajem SPIRE. Kao i na Zemlji, astronomi lokacije na kozmičkoj skali definiraju koristeći koordinatni sustav. Primjerice, za Mliječni put koristimo okrugli onaj sa Suncem u središtu te ostatak svemira oslikavamo u dimenzijama i udaljenostima proporcionalnima njemu.

Sjeverni galaktički pol leži daleko od Mliječnog puta te nudi vrlo čisti pogled na svemir izvan naše rodne galaktike. Heschel je svemir snimao od 2009. do 2013. te je pomoću instrumenata izučavao nebo koristeći infracrveni spektar svjetla. SPIRE je bio specifično prilagođen snimanju velikih kozmičkih područja korištenjem tri različita filtra odjednom.

'It's full of stars'

Na slici koju upravo gledamo nalazi se mapa snimana jednim filtrom unutar valne duljine od 250 μm te pokriva 180.1 kvadratna stupnja neba. Ova metoda snimanja koristila je SPIRE i još jedan Herschel instrument, specijalnu kameru-fotodetektor valnih duljina i spektrometar PACS te je pomoću nje snimio 660 kvadratnih stupnjeva neba u pet valnih duljina kako bi stvorio najveću infracrvenu snimku neba izvan granica naše galaksije.