NASA je objavila da je InSight, njihovo slijetalo na Marsu, zabilježio najjači potres dosad snimljen na drugom planetu. Robot je sletio na Mars u studenom 2018. te je do danas zabilježio čak 1313 potresa.

InSight je poslao Zemlji podatke snimljene seizmometrom, a znanstvenici iz NASA-e nakon analize potvrdili su da je riječ o potresu magnitude 5 te u usporedbi s potresima na Zemlji spada u skupinu srednje jakih.

Prije toga, u kolovozu 2021., InSight je snimio rekordnu magnitudu od 4,2, potres kakav su znanstvenici htjeli analizirati otkad je misija stigla na Mars - u listopadu 2018.

Ovo, doduše, ostavlja dva pitanja: što su točno marsotresi i zašto uopće nastaju?

Potrese na Zemlji uzrokuju pomaci tektonskih ploča, no Mars ih nema - njegova kora je jedna velika ploča. NASA, prema tome, smatra da marsotrese uzrokuju frakture ili propadanje kamenja u njegovoj kori. 'Otkad smo u prosincu 2018. aktivirali seizmometar na Marsu, čekali smo - onaj veliki', rekao je Bruce Banerdt, InSightov vodeći istražitelj u NASA-inom JPL-u. 'Ovaj marsotres će nam pružiti bolji uvid u planet - znanstvenici će ove podatke godinama koristiti i pomoću njih otkrivati brojne tajne Marsa.'

Što InSight radi na Marsu?

InSight, za razliku od nekih drugih misija, na Marsu ne traži život, već proučava njegov sastav, slojevitost materijala i toplinu koju emitira. Radi to zato što su Mars i Zemlja nekad bili vrlo slični - topli, mokri i okruženi debelom atmosferom - sve do prije tri do četiri milijarde godina, kad su krenuli različitim putevima. Mars se u tom trenu prestao mijenjati, a Zemlja je nastavila evoluirati.

Znanstvenici uz pomoć InSighta nastoje usporediti Zemlju i Mars te po mogućnosti bolje razumjeti mogu li materijali od kojih je planet sastavljen utjecati na to da podrži život.

Trenutno na Marsu operiraju druge misije specijalizirane za potragu za životom, što InSightov zadatak čini jedinstvenim. Trenutne teze predlažu da je Marsova atmosfera nekad bila dovoljno topla da podrži tekuću vodu, što znači da je vrlo vjerojatno bilo i života.

Ovo pobuđuje znanstvenu znatiželju o 'definirajućem pitanju' postojanja života na planetu zbog prisutnosti tekuće vode, bilo to na površini tijekom davne prošlosti ili sad - duboko pod površinom. Ovo pitanje cijeli planet čini puno intrigantnijim za znanstvenike, s obzirom da 'tamo gdje ima vode, vrlo vjerojatno ima i života'.

Ako je Mars nekad imao toplu atmosferu koja je dozvolila postojanje tekuće vode (prije 3,5 do 3,8 milijardi godina) te ako je na njemu nastao jednostavan život, postoji šansa da je on i dalje tu, samo u 'specijalnim područjima'. Postojao život na Marsu ili ne, poduzetnici i svemirske agencije zamišljaju da će ga ljudi jednog dana moći kolonizirati.

Neke misije koje traže tragove potencijalnog života na Marsu uključuju UAE-ov Hope, kineski Tianwen-1 i NASA-in Perseverance.