U tvrtki Robotiq razvili su poslovni model koji bi digitalne radnike mogao približiti značajno većem broju korisnika nego što je to sad slučaj
Iako nije još ni godinu dana stara, hrvatska tvrtka Robotiq.ai već je privukla pozornost javnosti i značajnija ulaganja. Nakon što su od agencije HAMAG-BICRO dobili 310 tisuća kuna poticaja kroz program Proof of Concept, u listopadu prošle godine tvrtka M&I Systems u njih je uložila sto tisuća eura te im otvorila vrata tržišta Sjedinjenih Država, Njemačke i Austrije, između ostalih.
'Za uspjeh je potrebno imati dobru ideju i tehnologiju, ali vrlo često se zanemaruje poslovna komponenta. Od početka smo bili svjesni toga da ćemo za ostvarivanje naše vizije trebati strateškog partnera koji će nam omogućiti brže skaliranje. Tog partnera smo pronašli u tvrtki M&I Systems. Bez njih bi dva-tri puta dulje vremena prošlo prije no što bismo došli u situaciju u kojoj smo sad. Jako se dobro slažemo i dijelimo istu strast i vrijednosti, što je temelj za dobro partnerstvo', rekao je tportalu Ivan Belas, specijalist za računalne znanosti u tvrtki Robotiq.ai.
Robot koji preuzima vaš zamorni rad
Belas je karijeru u vlastitom startupu nastavio nakon što je proveo više od pet godina u Zagrebačkoj banci. Ali čime se Robotiq uopće bavi?
'Naša tvrtka razvija proizvod koji omogućava programiranje softverskih robota. Softverski robot nije pravi robot ni softver za robote, već je to aplikacija koja može na računalu simulirati rad korisnika. Dakle sve što vi kao korisnik na računalu možete napraviti - može i softverski robot.
Takve se robote koristi za automatizaciju ponavljajućih i ručnih procesa u tvrtkama. Gotovo u svakoj organizaciji postoje procesi u kojima ljudi cijelo vrijeme ponavljaju iste radnje na računalu, što im oduzima vrijeme i otvara mogućnost za grešku. Ideja je da taj softverski robot, kojeg često nazivaju digitalni radnik, preuzme te zamorne i ponavljajuće poslove, čime djelatnicima ostavljamo vrijeme da se bave kreativnijim poslovima', pojasnio je Belas.
Riječ je vrlo mladoj i propulzivnoj grani informatike u kojoj postoji značajan tržišni potencijal. Sama tehnologija je u suštini vrlo jednostavna i brza za implementaciju, ustvrdio je Belas, a klijentima donosi vrlo jasne uštede i povećava efikasnost.
Kako funkcionira digitalni radnik?
Automatizacija nekog poslovnog procesa pomoću softverskog robota mjeri se u tjednima. Pritom je važno da je taj proces strukturiran i baziran na pravilima te je poželjno da ima veliku frekvenciju ponavljanja kako bi se opravdala investicija. Ukoliko je proces pogodan za robotizaciju, slijedi izrada detaljne specifikacije s koracima u procesu na razini pojedinog klika. Na osnovi te specifikacije nastaje robotska 'skripta' koja robotu definira što treba raditi u kojem trenutku. Kad je robot testiran, stavlja se u produkciju i autonomno izvršava na virtualnom računalu. Ima svoj korisnički račun za prijavu na računalo pa se aktivira kad mu dođe posao za koji je zadužen (primjerice dolazak e-mail poruke s određenim naslovom), prijavljuje na računalo i izvršava zadani proces.
'Naš cilj je pomoći organizacijama da postanu efikasnije, a ovo je jedan od izvrsnih alata za postizanje tog cilja. U naš proizvod želimo ugraditi tehničke inovacije poput dubokog učenja, nove poslovne modele kao što je plaćanje po korištenju (po minuti rada robota) te najbolje prakse s terena', dodao je.
Tvrtka koju je pokrenuo s Darkom Jovišićem i Markom Gudeljem nastala je kao rezultat duže diskusije osnivača o tome što doista mogu napraviti na tom području.
'Htjeli smo napraviti ozbiljan startup i s tehničke i s poslovne strane koji pretendira konkurirati najboljim svjetskim rješenjima. Vjerujemo da se to može napraviti iz Hrvatske, makar smo pri pokretanju imali određenih problema s hrvatskom birokracijom', istaknuo je Belas.
Tako je, primjerice, proces registracije trajao dulje nego što su planirali zato što im je tri puta odbijen naziv tvrtke. No Belas se nije zadržavao na tome, već se radije fokusirao na pozitivne primjere, poput potpore HAMAG-BICRO-a i drugih institucija. Pun je riječi hvale za Zagrebački inovacijski centar (ZICER) na Zagrebačkom velesajmu, koji financira Grad Zagreb. 'Dobili smo odličnu infrastrukturu i druge oblike podrške', istaknuo je.
Robotiq.ai trenutno ima osam stalno zaposlenih i nekoliko vanjskih suradnika. Razvoj zasad financiraju iz različitih izvora. Osim poticaja, tu su seed investicije, a nadaju se kako će u idućem razdoblju postati samoodrživi.
Demokratizacija digitalnih radnika
Što je u svemu tome revolucionarno, pitate se? Pa, razvili su poslovni model koji bi digitalne radnike mogao približiti značajno većem broju korisnika nego što je to sad slučaj.
Danas se roboti uglavnom primjenjuju u većim tvrtkama kao što su telekomi, banke, osiguranja i slično, uglavnom zato što nisu cjenovno pristupačni srednje velikim i malim tvrtkama. To u Robotiqu namjeravaju promijeniti.
'Želimo demokratizirati primjenu ove tehnologije tako što ćemo omogućiti plaćanje po minuti rada robota, što eliminira trošak kupnje licenci unaprijed. Naš poslovni model je partnerski model u kojem partneri od nas kupuju licence za proizvod koji onda implementiraju kod krajnjeg korisnika. U većini slučajeva partneri su IT kompanije ili konzalting kuće, a naš zadatak im je pružiti kvalitetan proizvod, podršku i edukaciju.
S druge strane, želimo smanjiti troškove implementacije kroz dizajn standardiziranih robota (napraviti svojevrstan AppStore za robote) koji se jednostavno instaliraju i konfiguriraju', najavio je Belas.
Mogućnosti primjene digitalnih radnika su velike. 'Softverski roboti sigurno će moći obavljati sve kompleksnije zadatke kao što je rad s nestrukturiranim podacima (skenirani dokumenti, dopisi i slično) te će biti u stanju reagirati na nepredviđene situacije kao što su promjena izgleda aplikacije s kojom rade', prognozirao je Belas.
Veliko područje za napredak također je komunikacija i suradnja između digitalnih i ljudskih radnika jer se oni vrlo često moraju koordinirati i razmjenjivati podatke.
Milijun i pol kuna ulaganja do kraja godine
Robotiq je trenutno u investicijskom i razvojnom ciklusu, s fokusom na dovršetak proizvoda. Ipak, usporedno s dovršetkom proizvoda s nekolicinom klijenata rade na pilot-projektima kako bi testirali kvalitetu proizvoda. 'Zbog toga nam prihod trenutno nije glavna preokupacija, ali od iduće godine planiramo agresivan rast prihoda. Sada nam je najbitnije pokriti troškove razvoja. Do kraja ove godine planiramo uložiti oko 200 tisuća eura', naveo je Belas.
'Vidimo Robotiq kao globalno prisutnu tvrtku s velikim brojem partnera na svim kontinentima i jakim razvojnim centrom u Hrvatskoj. Trenutno smo fokusirani na komercijalno lansiranje samog proizvoda te izgradnju partnerske mreže i baze klijenata. U dogledno vrijeme ćemo vjerojatno ići i na A rundu dokapitalizacije kroz fondove rizičnog kapitala ili strateškog partnera jer je za razvoj ovako kompleksnog proizvoda potreban velik broj ljudi', optimističan je Belas.
Hoće li digitalni radnici zamijeniti ljude? Trebamo li strahovati za radna mjesta? 'Sasvim je sigurno to da će zamijeniti ljude u izvođenju ponavljajućih procesa, kao što je primjerice kombajn zamijenio čovjeka u žetvi. No to će otvoriti prostor novim radnim mjestima jer robote netko treba izraditi, servisirati i kontrolirati', uvjeren je Belas.
S druge strane, 'višak' vremena djelatnici će moći posvetiti kvaliteti procesa i podataka te se više baviti klijentima nego klikanjem. Tako će donositi veću vrijednost organizaciji jer će se smanjiti pritisak svakodnevne operative i otvoriti prostor za kreativnost, zaključio je Belas.