Iako se u doba priprema za završne ispite od maturantica ne bi trebalo očekivati da svoje dragocjeno vrijeme troše na natjecanja koja im ne donose dodatne bodove i privilegije prilikom upisa na fakultet, Klara Čelan, Petra Dunja Grujić Ostojić i Filipa Lovrić prihvatile su izazov. Okupljene u ekipu 'igorove', one su si pod mentorstvom Ivane Lolić, bivše učenice Pete gimnazije, dale truda kako bi izučile tablice sa stotinama podataka i prijavile se na Statističku olimpijadu.

'Obradile smo cjeloživotno obrazovanje s obzirom na stupanj obrazovanja. Usporedile smo podatke o tome koliko oni s osnovnoškolskim, srednjoškolskim ili visokim obrazovanjem kasnije biraju daljnje školovanje ili obrazovanje na neki drugi način', objašnjavaju statističarke iz zagrebačke Pete gimnazije. 'Htjele smo dokazati tezu da visokoobrazovani, oni koji već više znaju, žele saznati još više.'

U konkurenciji 12.000 srednjoškolaca

Tu su tezu potvrdile obrađenim podacima, pobijedile na nacionalnoj Statističkoj olimpijadi i tako se kao najbolja od 542 prijavljene hrvatske ekipe plasirale na europsko natjecanje mladih statističara. Ove godine na to se natjecanje prijavilo čak 12.000 srednjoškolaca iz 14 zemalja, a u finale je ušlo njih 50 koji su svoje radove trebali popratiti i dvominutnim videom.

'Tema je bila statistička slika Europe i morale smo usporediti svoju državu s Europom', kažu djevojke, a odlučile su potkrijepiti rad svojom verzijom priče o Crvenkapici.

Promijenile pouku, ostavile radnju

'Zašto Crvenkapica? Htjele smo da ne bude naporno, da bude zanimljivo, dinamično... da bude nešto svima poznato i da ostane ljudima u sjećanju, a svi znaju priču o Crvenkapici. Malo smo promijenile temeljnu pouku, ali smo ostavile radnju, to da hoda šumom, sretne vuka...'

'Nas tri smo napravile scenarij, ali samo je Petra glumila u njemu. Za ostale uloge pozvali smo prijatelje iz drugih razreda', objašnjavaju 'igorove'. Christian Sandri bio je vuk, Matija Turčić lovac, Jelena Gavran bakica, a sve je snimio Krunoslav Trninić.

Iz obilja informacija koje se mogu naći na Eurostatu djevojke su same odabrale podatke koje su koristile u videu.

Privukli ih podaci o kvaliteti života mladih

'Htjele smo uzeti podatke koji se konkretno tiču nas mladih pa smo se zadržale na kvaliteti života u Hrvatskoj u usporedbi s EU-om, na obrazovanju i ljubavi... demografskoj slici mladih. Htjele smo prikazati s čime se sada suočavamo, trebamo li otići na fakultet, ići studirati u inozemstvo, trebamo li uopće nastaviti obrazovanje...', objašnjavaju mlade statističarke.

'I imaju li dečka, to im je bilo jako važno', bocka ih mentorica. 'To je bio beletristički motiv koji smo ubacili u priču', objašnjavaju učenice.

I gdje smo mi u toj priči; što kaže statistika, kako stojimo u usporedbi s Europskom unijom?

'Pa ne baš najbolje. No, opet, nije u Hrvatskoj baš sve toliko loše', tvrde statističarke, pozivajući se na brojke. Eto, Hrvati su, pokazuje statistika, relativno zadovoljni.

'Europljani su ocjenjivali koliko su zadovoljni svojim životima. Prosječni je Europljanin dao ocjenu sedam od 10, a mi smo na 6,2. Tu nismo toliko ispod prosjeka, no ima jako puno segmenata u kojima smo loši', upozoravaju maturantice Pete gimnazije, pa redaju podatke: peti smo po nezaposlenosti, BDP nam je na polovici europskog prosjeka, prekasno napuštamo roditeljske domove...

Tako se ne popravlja demografska slika

'Ovo s kasnim napuštanjem roditeljskog doma možda je i najekstremniji podatak. Naši muškarci odlaze iz kuće s 32 godine, a europski je prosjek 26. Na taj se način ne može popraviti ni demografska slika', upozoravaju djevojke iz Pete gimnazije. Ipak, ima i pozitivnih podataka.

'Više bicikliramo od prosječnih Europljana. Imamo nisku stopu kriminala pa smo relativno sigurna zemlja', nabrajaju podatke. I što su zaključile?

'Bitno je da sami sebi napravimo život onakvim kakvim ga želimo. Ne smijemo uzeti statističku sliku zdravo za gotovo, ali je trebamo uzeti u obzir. Što si bolje informiran, možeš se bolje orijentirati.'

Pred njima je matura i upisi na fakultet. Filipa bi na PMF, Petra Dunja važe između PMF-a ili FER-a, a Klara još nije sigurna; vidjet će, kaže. Možda usput odu izvan zemlje, iskoriste mogućnosti koje im pruža Erasmus, pa se vrate u Hrvatsku. Statistički, i tu smo ispod prosjeka, upozoravaju mlade statističarke. 'Imamo averziju prema papirologiji, strahujemo hoće li nam se to priznati na fakultetu. Ima tu puno osobnih čimbenika koji te zaustavljaju...'