Xavier de la Porte francuski je novinar, radijski producent i esejist specijaliziran za pitanja digitalnog društva. Također je i predavač pri Komunikološkoj školi političkih znanosti (Ecole de la Communication de Science-po).

Od 2014. godine glavni je urednik francuskog informativnog web portala Rue89. U Hrvatskoj će gostovati na otvorenju serije tribina 'Rendez-vous Internet: Digitalni izazovi 21. stoljeća'.

Koje su, prema vašem mišljenju, ključne pozitivne i negativne posljedice digitalizacije svega?

Ne znam odgovor na to pitanje, i samo bi budala odgovorila s potpunom sigurnošću. No, znam da još uvijek nije sve digitalizirano, naša najveća životna pitanja ne ovise o tehnologiji.

Kako biti siguran da sam voljen, i da volim? Kako biti dobar i pošten čovjek? Kako odgajati djecu da budu sretna? Kako se ne bojati smrti? Nijedan alat, digitalan ili ne, još uvijek ne može odgovoriti na ta pitanja.

No, isto tako trebamo biti svjesni da je digitalizacija ušla u dijelove 'svega'.

Ipak, pokušat ću odgovoriti na vaše pitanje i pritom djelomično ispasti budala. Rekao bih da je vrlo teško razlikovati pozitivne i negativne aspekte digitalizacije.

Uzmite za primjer vlastite objave na internetu: svatko može slobodno objaviti što misli, što voli i što radi. To je predivna pojava koja nam na raspolaganje stavlja sjajne tekstove i video materijale.

No, istovremeno, mnogo ljudi misli, radi i voli užasne stvari i još više ih ispašta zbog tih užasa. Francuski filozof Bernard Stiegler kaže kako je internet zapravo farmakon, grčka riječ s dva značenja: lijek i otrov.

Kamo ide internet?

I ja bih volio znati. Mislim da će on trajati kao i do sad: kao mjesto 'slučajnih otkrića' u kojem možemo pronaći prekrasne i užasne stvari, kao i alat kojeg možemo koristiti za dobro i za zlo, bez obzira na tehnološku evoluciju.

Hoće li neutralnost interneta opstati?

Neutralnost interneta je ideal, ne i stvarnost. Velik postotak ljudi ne doživaljava net neutralnost, primjerice oni koji surfaju putem svojih smartfona, zatim Kinezi... Tu pojavu moramo cijeniti i shvaćati kao ideal, boriti se za nju kao što se borimo za slobodu govora i pravo na privatnost, unutar ili van mreža.

Kako gledate na konvergenciju ljudskog i strojnog? Koliko daleko će ona otići i s kakvim rezultatima tijekom narednih deset do 20 godina?

Možda ćemo shvatiti kako su, srećom, strojevi mnogo jači nego ljudi za pojedine zadatke, a istovremeno mnogo gluplji za druge.

Googleova tražilica je izvrstan alat. Međutim, kad postavite pitanje ljudskom biću, ono vam ne daje odgovor na milijun stranica, ono vam jednostavno da odgovor.

Dijete instinktivno zna da smeće treba baciti, a stroj to treba naučiti i to može biti kompliciran proces. Kako strojevi budu više napredovali, više ćemo znati cijeniti ljudska bića!

Koji tehnološki trendovi će dominirati svijetom računala i interneta tijekom idućih pet godina?

Pretpostavljam da će to biti tehnologija blockchaina, koja je temelj virtualne valute bitcoin. Blockchain je decentraliziran i transparentan registar svih transakcija i razmjena koji u sebi krije ogroman potencijal. Mogli bismo, primjerice, uberizirati banke, bilježnike, ali i uberizirati sam Uber.

Što smatrate najvećom prijetnjom, a što najvećom prilikom kad je razvoj tehnologije u pitanju?

Najveće prijetnje smatram onima koje već poznajemo: pohlepa, autoritarizam, glupost i nasilje. Slično je i za najveće prilike, a to su znanje, emancipacija i jedinstvo.