Najnovije istraživanje objavljeno na Astrobiologyju predlaže da je Zemljin Mjesec tijekom dva geološka razdoblja bio 'zapanjujuće naseljiv'. Konkretno, riječ je o periodu odmah nakon njegovog formiranja te onog kada je bio na samom vrhuncu vulkanske aktivnosti. Ova dva razdoblja uzeta su u obzir zbog velike količine dostupne toplinske energije.

Kozmički sudar

Podsjetimo, prevladavajuća znanstvena teza tvrdi da je Mjesec nastao nakon udara proto-planeta Theia u Zemlju. Neposredno nakon sudara nastalo je jako puno vodene pare koja je bila dovoljna za stvaranje atmosfere i velikih vodenih tijela na samom Mjesecu. Vulkanska aktivnost je tijekom ovog razdoblja bila toliko velika da je mogla omogućiti obnavljanje atmosfere vodenom parom iz dubina Mjeseca.

Sve ovo desilo se prije četiri milijarde godina te je trajalo oko 500 milijuna godina - sve do trena kada naš kozmički suputnik nije više mogao zadržati atmosferu te je, poput Marsa, presušio.

Podrijetlo života

Tijekom tog presudnog razdoblja od 500 milijuna godina, Mjesec je imao sve sastojke za život. Što se prvih mikroorganizama tiče, postoji teorija da su uslijed udara asteroida na Prazemlju organske tvari poletjele u zrak i završile na Mjesecu.

Ono što bi moglo u cijelosti potvrditi je li Mjesec prije četiri i pol milijarde godina bio naseljiv bit će misija u kojoj će se analizom tla i kamenja tamo možda otkriti i tragovi drevnih fosila.