Po onoj 'pamtim samo sretne dane', neki će dojučerašnju zimu možda pamtiti kao toplu, neki kao hladnu, a preliminarne analize podataka s glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a upućuju na sasvim prosječne vrijednosti u odnosu na službene klimatološke vrijednosti iz razdoblja 1961-90., čak ponegdje i toplije, kao primjerice u Osijeku i Zadru. Pritom, za razliku od prošle godine, kada je veljača bila vrlo hladna, gdjegod čak i ekstremna, srednja mjesečna temperatura ni jednog od prošla tri mjeseca nije osjetnije odstupala od višegodišnjih srednjih vrijednosti. No, zato je oborine bilo napretek – i kiše na moru, i snijega na kopnu, pa čak i ponegdje na sjevernom Jadranu. Kao i u siječnju, i u veljači su mjestimice nadmašeni rekordi u mjesečnoj količini oborine, primjerice na postajama Bilogora, Karlovac, Puntijarka i Varaždin, a u Ogulinu, te na Puntijarki i Zavižanu, te u Poreču i Rijeci, od nedavno su novi rekordi u visini snježnog pokrivača u veljači, mjestimice čak i uopće.

Proljeće, ljeto...

Dugoročne prognoze temperature tako su se još jednom pokazale prilično dobrima, čak odličnima, a za oborinu iznimno nepouzdanima, i to gotovo diljem Hrvatske. Ostvare li se prognoze za proljeće – tromjesečje ožujak-travanj-svibanj, valja očekivati još jednu barem prosječno toplu sezonu, štoviše, većinom i topliju nego je uobičajeno, a još je veća vjerojatnost za znatnije pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature ljeta. Tijekom njega će, prema trenutačnim prognozama, diljem Hrvatske sva tri mjeseca biti barem malo iznadprosječno topla. Za količinu oborine prognoze ne upućuju na znatnija odstupanja, ali...

Vodostaji, gume, svjetla...

Kao što ste već mogli čuti u svakodnevnim prognozama, sljedećih će se dana sve češće osjećati dašak proljeća, kao što i priliči ožujku. Srećom, povećano topljenje snijega do sredine sljedećega tjedna neće biti potpomognuto oborinama iz oblaka, pa vodostaji (http://hidro.hr/hidro.php?id=hidro&param=Podaci) neće rasti kao što bi mogli, ali poteškoća s viškom vode neki bi ipak mogli imati jer će

dosta vode u slivove naših rijeka doći i od otopljenjog snijega u Austriji i Sloveniji.

Oni koji vole štedjeti u vožnji poželjet će mijenjati zimske gume i zanemarivati u kopnenom području gotovo sigurne mjestimične jutarnje minuse. Posebice nije preporučeno požuriti se s ljetnim gumama onima koji planiraju kroz gorsku Hrvatsku, gdje je snijeg u ožujku sasvim uobičajena pojava, a ni u nizinama sjeverne Hrvatske ne bi smio biti osobito iznenađenje. No, pranje automobila i skidanje soli dobro je učiniti, kao i dalje držati uključena svjetla u vožnji, ne samo zbog vrlo vjerojatno česte magle u kontinentalnom području, nego i zbog propisa – sve do ovogodišnjeg Uskrsa – posljednje nedjelje ožujka.

A do tada ćemo sigurno imati i astronomski početak proljeća, Svjetski dan voda, Svjetski meteorološki dan, možda i još poneki vremenski ekstrem...