TAJNE SVEMIRA

Znanstvenici stvorili novu vrstu leda koji bi se mogao nalaziti u svemiru

03.02.2023 u 13:21

Bionic
Reading

Znanstvenici su uz pomoć uređaja koji se može opisati kao ogroman šejker za koktele u sklopu istraživanja o ponašanju vode u ekstremnim uvjetima stvorili novu vrstu ranije nepoznatog leda koji bi mogao postojati na ledenim mjesecima našeg Sunčevog sustava

Istraživači su rekli da su koristili proces takozvanog mljevenja s kuglama kako bi snažno prodrmali običan led koji su zajedno s čeličnim loptama smjestili u spremnik ohlađen na minus 200 Celzijevih stupnjeva. Rezultat tog procesa nazvali su 'amorfni led srednje gustoće' ili MDA, koji je izgledao kao bijeli prah.

Uobičajan led je kristalne strukture, s dvjema molekulama vode, dva atoma vodika i jednim vodikom kisika poredanih prema pravilnom uzorku. Molekule vode amorfnog leda imaju neorganiziranu formu nalik onoj kakvu imaju tekućine.

Praktički sav led na Zemlji postoji u poznatom kristalnom obliku, no amorfni led je najčešći oblik vode u svemiru. Znanstvenici su dosad pronašli 20 različitih vrsta kristalnog leda i tri vrste amorfnog leda.

'Gotovo sav led u svemiru je amorfan i to u obliku zvanom amorfni led niske gustoće. On se stvara kada se voda kondenzira na zrncima prašine u svemiru. Kometi su također amorfni led. Tekućoj su vodi potrebni veoma posebni uvjeti kakvi su na Zemlji' rekao je Christopher Salzmann, profesor kemije na Univeristy College London i glavni autor istraživanja objavljenog ovog tjedna u časopisu Science.

Istraživači pretpostavljaju da bi uvjeti koje su stvorili u laboratoriju mogli postojati na ledenim mjesecima poput Jupiterovog mjeseca Europe ili Saturnovog satelita Enkelada.

Istraživanje bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja vode, molekule ključne za život.

ASTRONOMIJA

[FOTO] Ove neobične zvijezde razvijaju maštu i izazivaju koncepte moderne znanosti

Pogledaj galeriju

'Činjenica da ovaj novi oblik leda ima sličnu gustoću kao i tekuća voda je vjerojatno najvažniji aspekt ovog otkrića', rekao je profesor kemije na Sveučilištu Cambridge i koautor studije Angelos Michaelides.

Salzmann je rekao da se postavlja pitanje je li MDA zapravo tekuća voda, samo na niskim temperaturama. 'MDA pruža priliku da možda napokon shvatimo tekuću vodu i njene mnoge anomalije', dodao je Salzmann.