Koristeći svemirski teleskop James Webb, znanstvenici su otkrili da su galaksije ranog svemira morale rasti mnogo brže nego što se očekivalo. Osim toga, isti je tim također otkrio da, prije 10 milijardi godina, kozmos nije bio toliko neuredan i kaotičan kao što se prije vjerovalo.

Međunarodni tim, predvođen istraživačima sa Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji, došao je do ovih zaključaka otkrivajući dokaze o strukturama koje se nazivaju 'zvjezdane trake' koje se formiraju u galaksijama koje su postojale samo nekoliko milijardi godina nakon Velikog praska.

Zvjezdane trake su izdužena područja povećane gustoće zvijezda koja se nalaze u sržima spiralnih galaksija poput Mliječne staze. Dok se formiraju, zvjezdane trake guraju plin prema srcima svojih galaksija, regulirajući tako rađanje zvijezda. Prisutnost ovih središnjih prugastih struktura ukazuje na to da je galaksija ušla u staloženiju i 'zreliju fazu'.

Galaksije u ranom svemiru sazrijevaju mnogo brže nego što smo mislili' rekla je Zoe Le Conte, voditeljica tima i istraživač na Sveučilištu Durham. 'Ovo je pravo iznenađenje jer biste očekivali da je svemir u toj fazi vrlo turbulentan, s puno sudara između galaksija i puno plina koji se još nije transformirao u zvijezde'.

'Međutim, zahvaljujući JWST-u, ove trake vidimo tijekom puno ranijeg razdoblja svemira, što znači da su galaksije bile u staloženijoj fazi svoje evolucije prije nego što se mislilo. Ovo znači da ćemo morati prilagoditi naše poglede na rani svemir.

Svemirski teleskop Hubble također je svjedočio ovim značajkama, ali no njegov 'domet' bio je samo 8 do 9 milijardi godina u prošlost. Povećana osjetljivost i raspon valnih duljina JWST-a, međutim, povukli su takva opažanja barem još 1 milijardu godina unatrag. Ovo je otkrilo formiranje šipki u galaksijama koje se vide onakve kakve su bile prije između 8 i 11,5 milijardi godina. Zapravo, od 368 eliptičnih galaksija koje je tim uzeo u obzir za studiju, 20 posto je već imalo trake.

To je dvostruko više od broja koji je uočio Hubble, piše Space.

'Otkrili smo da je mnogo više šipki bilo prisutno u ranom svemiru nego što je ranije utvrđeno u Hubbleovim studijama, što implicira da se evolucija galaksija vođena šipkama događala mnogo dulje nego što se ranije mislilo', rekao je član tima i znanstvenik sa Sveučilišta Durham Dimitri Gadotti. 'Činjenica da ima puno više traka vrlo je uzbudljiva.'

Što je dalje u prošlost tim gledao s JWST-om, to je manje prugastih struktura promatrao u galaksijama. Vjeruju da bi to moglo biti zato što galaksije u ranijim fazama svemira nisu bile tako dobro oblikovane. Alternativa bi mogla biti da su kraće trake bile češće u sve ranijim galaksijama. Čak ni impresivna moć promatranja JWST-a nije dovoljna da se ove kratke trake vide u ranim galaksijama.

Nakon ovih saznanja tim ima novi plan: upotrijebiti JWST da zaviri još dublje u kozmičku prošlost, gledajući unatrag čak 12,2 milijarde godina. To bi moglo otkriti je li rast šipki bio uobičajen samo 1,6 milijardi godina nakon Velikog praska.

Istraživanje tima objavljeno je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.