Znam te već duže vrijeme, Gradonačelniče, godinama pratim tvoj promišljeni rad, tvoje majstorije. Upoznali smo se kad si se onomad znojio na Županijskom sudu u Zagrebu.

Neka mi bude oprošteno, ja ću ti se, Gradonačelniče, obraćati s ‘ti’.

Upoznao sam tvoj kraj, Poganu Vlaku i Cerov Dolac, tamo gdje si rođen i gdje si ganjao loptu. Kasnije si tu skrivao oldtajmere u garaži koju si, zlu ne trebalo, opremio s dvije kamere, a skupe oldtajmere na vrijeme sakrio od bosanske sigurnosne agencije SIPA.

Mudra si ti i oprezna lija, moj Gradonačelniče, ali tvoji izvršitelji nisu uvijek najbistriji jer su zaboravili izbrisati tragove guma, pa ti se cijelo selo smije.

Nakon sretnog djetinjstva, došao si u Zagreb. Nije Zagreb samo glavni grad svih Hrvata, glavni je to i grad svih hrvatskih kriminalaca. Sve je to tebi odmah bilo jasno.

Meni je ipak najdraži detalj iz 2000., ono kad si srušio gradsku Skupštinu tako što si od dvojice HDZ-ovih vijećnika iskamčio ostavke i potom nagovorio cijelu oporbu da ti se pridruži, pa o tome brzinski obavijestio medije. Bio je četvrtak popodne. Samo si tada još bio slab s matematikom i zaboravio si da nemaš potpis Vesne Vešligaj, koja je upravo zbog tebe izašla iz SDP-a. I koga si poslao na razgovor s Vešligaj tog četvrtka navečer? Onog tvog najodanijeg, najpromućurnijeg i najtišeg consiglierea – Slobodana Ljubičića Kikaša. Ostalo je povijest. Postao si Gradonačelnik. Odmah si kupio land rover i na njega stavio tablice sa svojim inicijalima MB i datumom rođenja. Ne bi se ni saznalo za tablice i da si ti mali, narcisoidni seljo da nisi napravio sudar i pobjegao policiji. I iz toga si se izvukao, moj Gradonačelniče. Kikaš je čak tvrdio da si cijeli dan natezao bocu s mineralnom. On je tvoj najodaniji pas, naravno uz Jelenu Pavičić Vukičević, koja je izrekla da je “smiješna pomisao da bi Gradonačelnik pobjegao s mjesta nesreće." Nisi joj malo kupio cipela na putovanjima. Dobro si investirao, majstore!

Kad si zasjeo na čelo grada utukao si milijardu kuna u zemljišta Zagrepčanke, PIK-a Sljeme, Gredelja. To su sada ofucana skladišta, kojih si ti kralj. Gradio bi zagrebački Manhattan, a nisi u 15 godina uspio dalje od tih skladišta, e moj Gradonačelniče.

A bacio si se usput i u gradnju stanova po tzv. Zagrebačkom modelu stanogradnje. Obojica znamo da je ta sintagma izmišljena samo za tvoj PR, jer takav model u dokumentima ne postoji. Ali bitan je dojam, vizionar si ti samo takav.

O tvojim vizijama te udruženom djelovanju tebe i tvojih pajdi raspravlja se na Županijskom sudu u Zagrebu u procesima: Agram, Bundekfest, Čistoća, Krašograd/Grokomp, GUP, Nadstrešnice, Prljavi policajci, Pročistač, Robert Ljutić, Struja, Štandovi, Vrtić... Iako svjedoci gube pamćenje čim se približe zgradi Suda, svima redom im se, baš kao i tebi, loše piše.

Samo u slučaju Nadstrešnice pajde su falsificirale dokumente za svaku od 350 nadstrešnica, ali su previdjeli da su originali ostali u projektnom uredu vanjske tvrtke. Stalno biraš poslušnike kratke pameti i to ti se obija o glavu, moj Gradonačelniče.

Broj tvojih umočenih pajdi na Sudu prešao je brojku 50. Stvorio si pravu mrežu ljudi kratke pameti i lošeg sjećanja.

Ono po čemu ću te ja pamtiti nije kako si pijan bježao policiji, pa te vadilo na silu van iz auta, niti kako si Ivici Todoriću legalizirao Kulmerove dvore u zelenoj zoni lažući da to traže ambasade, ni kako si uguzio Tomislava Horvatinčića na Cvjetni trg...

Ja ću te pamtiti po tome, Gradonačelniče, kako si netom prije uhićenja 2014. zvao kući u Bužanovu i zavapio da se odrežu etikete na tvom namještaju marki Fendi i Hermes. To su ultraskupe, ekskluzivne marke od kojih samo jedna sofa dostiže početnu cijenu od 200.000 kuna, ne računajući transport i takse. Taj se namještaj posebno naručuje iz Italije. U Hrvatskoj ga nema, jer nema u nas tako bogate klijentele kao što si ti. Svi ti uspješni zagrebački poduzetnici, liječnici, odvjetnici, burzovni mešetari...mogu se sakriti pred tvojim imetkom, moj Gradonačelniče.

Rezaču etiketa - čega se ti sramiš? Čovjek iz naroda, čovjek za narod koji doma skriva ekskluzivni namještaj. Imaš pravo, zaslužio si ga, naporni su svi ti domjenci s Crkvom, zavičajnim udrugama i poduzetnicima iz crne kronike. Ali čime si ga platio, o institucijo Gradonačelnička? Bit će ti opet brat Drago poslao darak da možeš preživjeti do plaće... Oprosti, zaboravljam, ja sam ovdje samo sitni kriminalac.

Ali ni to ti nije bilo dosta, pa su složenom operacijom preko pajde iz starog kraja, tvog Mate Brzice, kupljena tri stana. Prema Rješenju Vrhovnog suda Broj: I Kž-Us 144/14-4 "kupovina predmetnih nekretnina znatno prelazi zakonite prihode Mate i Silvane Brzice, a do sada prikupljeni rezultati posebnih dokaznih radnji upućuju na žalitelja (op.a. - to si ti, Gradonačelniče!) kao osobu koja koristi i raspolaže stanovima".

Nisi žalio platiti arhitektu Antu Vrbana koji je jedan od ta tri stana, onaj na Gračanskoj cesti u Zagrebu, uređivao po željama i ukusu tvoje bliske prijateljice. Jako me razveselilo kako si u nekoliko navrata besramno osporavao sudska Rješenja.

Tako i treba! U ovoj zemlji u kojoj se jedino ja deklariram k'o kriminalac – samo ti i tebi slični mogu biti nevini.

Rezaču etiketa, tvoji pajde ugledaju se na tebe i onda se previše opuste. Tako tvoj vozač Zdravko Krajina neoprezno ode u Novigrad na otvaranje vile Denisa Mohenskog, kralja zagrebačkog Adventa, a na manifestaciji Ljeto na Zrinjevcu Krajina si sam toči pivo kod tog istog Mohenskog.

Mudra si ti i oprezna lija moj Gradonačelniče, ali i ovi oko tebe vole ekskluzivicu, kite se perjem, ma na koga li su samo ti kraljevi Adventa?

Valjam te k'o tijesto i radim od tebe rezance. Kuham te i serviram narodu, neka vide koja si sitna duša, mali rezač etiketa...

Kontakt s tobom je toksičan i želim da sve tvoje pajde to znaju. Odsad ću uvijek tu biti i ja, kao tvoja i njihova sjena.

Tvoja priča je završila. Ti si sada moja misija. Ti si moj novi Ivica Todorić...

Rezaču etiketa, gotovo je.

U Zagrebu nema mjesta za jednog od nas!

Dario Juričan