'Pred nama je drugi Split Pride: događaj koji bi trebao slaviti slobodu i ljudska prava u Splitu se iščekuje sa zebnjom. Mnogima su još svježa sjećanja na prošlogodišnje brutalne fizičke, ali i verbalne nasrtaje dobro organiziranih napadača na miroljubivu povorku. Oni su, združeni s nesnalaženjem policije, nespremnošću gradskih čelnika da pruže nedvosmislenu potporu načelima tolerancije i čovjekoljublja te s nekim huškački intoniranim novinskim tekstovima, omeli prvi splitski Pride te iz ovoga grada poslali poruke mržnje, nerazumijevanja i bijesa', stoji u 'Pozivu javnosti da podrži splitski Pride'.

Naime, predstojećeg 9. lipnja u Splitu se neće samo održati Pride. Toga će datuma grad sa svojim ocima, službama i građanima, zajedno s državnim službama, polagati važan civilizacijski popravni ispit.

Baš kao što su parade ponosa odavno nadrasle primarnu misiju borbe za prava seksualnih manjina i postale izraz afirmacije svih osoba obespravljenih zbog toga što su drukčiji, tako je i odnos neke zajednice prema njemu referentan za njezino civilizacijsko pozicioniranje, ističe se u dalje u splitskom pozivu javnosti.
Napominju također da su parade ponosa u zemljama snažnih demokratskih institucija povorke raznolikosti, smijeha i zabave, koje nikoga ne ugrožavaju, a daju nadu svima koji su na bilo koji način obespravljeni.

Zbog svega navedenog, gradska vlast i svi članovi Gradskoga vijeća pozvani su da se pridruže povorci i tako jasno i nedvosmisleno podrže ovogodišnji Split Pride kao borbu za jednakopravnost svih ljudi u društvu i kao priliku za slanje poruke o Splitu kao tolerantnom i razumnom gradu.

I državni dužnosnici, predsjednik države, premijer i ministri također su pozvani da upute odlučnu poruku o nultoj stopi tolerancije na bilo kakav oblik nasilja i mržnje te u skladu sa svojim ovlastima osiguraju uspješno održavanje Pridea.

Posebno apeliraju na sve koji imaju utjecaj na organizirane skupine mladih, od Crkve do čelnika sportskih klubova, da svoja eventualna svjetonazorska ograničenja ne stavljaju ispred temeljnih ljudskih prava za koja se zalažu i bore organizatori i sudionici Pridea i da svojim utjecajem potpomognu stvaranje ozračja sklada i razumijevanja na ovogodišnjoj paradi jer 'nema uspješnog društva bez zadovoljnih pojedinaca'.

Inicijator peticije je Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS, a među potpisnicima su mnogi ugledni novinari i intelektualci kao što su, Boris Dežulović, Dražen Lalić, Mirko Petrić, Nikola Visković, Predrag Lucić i Viktor Ivančić.