Kamatne stope na štednju u hrvatskim bankama nastavile su padati i u ovoj godini. Prema posljednjim podacima HNB-a, stope na dugoročne depozite stanovništvu u eurima iznosile su u prosjeku 2,80 posto, a na kratkoročna oročenja iznosile su 1,95 posto.

Od 2012., kamatne stope na dugoročne depozite u eurima pale su ispod praga od četiri posto i od tada se kreću u okviru intervala eurozone. Više stope nude banke u Grčkoj i Sloveniji, a kamate u ostalim zemljama eurozone u pravilu su niže nego u Hrvatskoj.

I kamatne stope na kratkoročne depozite u eurima u Hrvatskoj su unutar intervala eurozone, ali su u prosjeku niže nego u ostalim zemljama, pokazuje analiza Hrvatske udruge banaka.

Analitičari očekuju nastavak pada kamatnih stopa na štedne uloge dok god potraje slaba potražnja za kreditima i visoka likvidnost banaka. Jedan od razloga slabljenja kamatnih stopa je i sve niža stopa inflacije, koja je posljednjih nekoliko mjeseci dobila negativan predznak. 

U usporedbi sa zemljama eurozone, Hrvatska relativno dobro stoji i kada je riječ o visini kamatnih stopa na kredite. Nešto više kamatne stope od prosjeka plaćamo na stambene kredite, ali zato su nam povoljniji potrošački krediti i krediti po tekućem računu (okvirni krediti).

Kamatna stopa na stambene kredite od 5,33 posto, koliko je u ožujku 2014. u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, blizu je gornje granice intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj i Slovačkoj. U zemljama Srednje i Istočne Europe u EU-u koje nemaju euro, stope su niže u Češkoj, a više u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, pokazuje analiza HUB-a.

Kamatna stopa od 10,48 posto na kredite po tekućem računu, kolika je u ožujku 2014. u prosjeku zabilježena kod hrvatskih banaka, nalazi se otprilike na sredini intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Estoniji i Irskoj. U zemljama Srednje i Istočne Europe u EU-u koje nemaju euro, samo banke u Latviji i Litvi nude ove kredite po povoljnijim kamatnim stopama nego u Hrvatskoj.