Izvijestio je da je u Hrvatskoj trenutno zbog duga blokirano 59,6 milijardi kuna, od čega se 32,4 milijarde odnosi na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 milijarda na građane. Na to je obračunato 24,2 mlrd. zateznih kamata, što je više od 40 posto. Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, a radi se o dužničkom ropstvu, naglasio je Lalovac. Država mora pomoći radi oporavka gospodarstva, dodao je.

Lalovcu se u emisiji 'suprotstavio' direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček, a pozivajući se na zakone tržišta, kazao je da zatezna kamata motivira dužnika da plati dug i ona se mora ugovarati. Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je krivi način, kazao je.

'Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili - ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje', poručio je Lalovac.

Bohaček mu je odgovorio kako sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi. 'Hrvatske banke moraju poslovati po pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcem i one ne mogu davati šakom i kapom', kazao je. Oštro se suprotstavio tome da građani najprije plaćaju glavnicu, a potom kamate.

'Zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni su troškovi socijale, zdravstvenog sustava i to stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći', zaključio je Lalovac.

Podsjetimo, Vlada je uputila u Sabor prijedlog zakona o kamatama, kojim se visina kamatnih stopa po kojima će se zaduživati tvrtke ograničava na 12,35 posto, a u slučaju građana ona ne bi smjela prelaziti 11,35 posto. Sabor će o ovom zakonu raspravljati u srijedu.