Izborna utrka polako se bliži kraju, a najneizvjesniji dan svakako će biti 11. rujna, kada će se s nestrpljenjem očekivati proglašenje pobjednika. Cijeloga dana pratit će se izlaznost na birališta, analizirati situacija kako budu pristizali podaci s terena, a nakon zatvaranja birališta, uslijedit će prebrojavanje glasova do dugo u noć. No cijeli taj postupak mogao bi se pojednostaviti te brzo, točno i sigurno provesti novim sustavom koji će uskoro ponuditi američka IT tvrtka 'Follow My Vote'
'Kad glasovanje završi, odmah se zna tko je pobjednik, nema prebrojavanja, nema krađe glasova', opisuje novi način glasovanja Damir Katušić, hrvatski predstavnik američke tvrtke. Prema njegovim riječima, radi se o sustavu najmodernijeg karaktera, temeljenom na blockchain tehnologiji, osnovi za kriptovalute.
'Po principu na kojem radi trenutno je najbolja platforma što postoji, vrlo sigurna, učinkovita i precizna', tvrdi Katušić te pojašnjava što bi uvođenje takvog sustava značilo za Hrvatsku.
'Bio bi puno veći odaziv jer ljudi više ne bi morali dolaziti na birališta već bi glasovali preko svojih uređaja, a ono što je najvažnije jest to što znatno pojeftinjuje izbore. Predsjednički izbori su oko 120 milijuna kuna, a kad se još uđe u drugi krug, preko 200 milijuna. Evo, sad imamo ponovne parlamentarne izbore i opet novi trošak. Taj je novac mogao biti uložen u školstvo, poljoprivredu, bilo koje značajno područje na kojem se štedi', smatra Katušić.
Kako je istaknuo, izlaznost na izbore je mala iz raznih razloga, primjerice zdravstvenih, ali i zbog straha birača da njihov glas neće otići izabranoj opciji.
'Nova tehnologija i način glasovanja omogućuje biraču da sa svog uređaja totalno sigurno, točno i učinkovito obavi glasovanje. Ujedno može pratiti da li njegov glas odlazi kome je namijenjen. Nitko ne može vidjeti za koga je glasovao ali se točno može sve verificirati', kaže Katušić. Za one koji se ne snalaze najbolje u internetskom svijetu, bila bi otvorena biračka mjesta gdje bi im se pružila pomoć pri obavljanju glasovanja.
Online sustav glasovanja mogao bi se koristiti, osim na državnim izborima, i kod raznih anketiranja, unutarstranačkih izbora, korporacijskih izbora, a njime bi se mogao omogućiti i veći broj referenduma.
'Za razliku od drugih zemalja gdje građani odlučuju o važnim pitanjima na referendumima, u Hrvatskoj se oni vrlo rijetko raspisuju jer su skupi. Provedeni referendum poput onoga Željke Markić koštao je oko 66 milijuna kuna, što je najskuplja verzija (copy paste) prekopiranog referenduma. U ovom sustavu to bi bilo znatno jeftinije, mogli bismo vrlo brzo i efikasno demokratskim putem odlučivati o bitnim pitanja, koja nas se itekako tiču', smatra Katušić.
FOLLOW MY VOTE JE SKUP, ALI PRIDONOSI POŠTENIJIM I JEFTINIJIM IZBORIMA TE REFERENDUMIMA
Katušić priznaje kako je za sada takav sustav dosta skup, no ističe da je prošao prvu fazu i u alfa verziji je pušten u probni rad. Uz takozvane ambasadore iz drugih zemalja diljem svijeta, Katušić se odlučio uključiti u sustav jer ga je, kaže, prepoznao kao prijeko potreban u Hrvatskoj. 'Osim znatno niže cijene, riješila bi se i učinkovitosti i namještanje izbora, što se uvijek dovodi u pitanje, kod svakih izbora, Vjerojatno će pobornici takvog načina glasovanja biti one stranke kojima je to doista u interesu. Mislim da velikim strankama koje vladaju političkom scenom ne treba takav sustav jer one imaju svoju 'vojsku glasača'. Mislim da je takav sustav, primjerice, prihvatljiviji Živom zidu i Mostu', misli Katušić. Da je elektroničko glasovanje zasigurno budućnost, smatra i Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije i kandidat na izbornoj listi Milana Bandića, a jedinu prepreku vidi u zastarjelom zakonodavstvu.
'Elektronički identitet svakog punoljetnog državljana, kao ključni preduvjet uvođenja sustava elektroničkog glasovanja, dobrim dijelom je već riješen kroz novu elektroničku osobnu iskaznicu. Stoga ne vidim nikakvog razloga da se s njihovim uvođenjem ne krene što prije', smatra Lubura. Kako je naglasio, iskustvo je pokazalo da se ljudi relativno brzo priviknu na elektroničke sustave, a kao primjer navodi eVisitor putem kojeg se od ove godine turisti prijavljuju elektronički umjesto na papirnatim obrascima. 'Ljudi su se za par tjedana naviknuli, premda je bilo priče da je to nemoguće, da stariji iznajmljivači nemaju ni računalo ni pristup internetu. Isto tako i elektroničko glasovanje ne bi bilo problem, posebno što neko vrijeme paralelno treba ostaviti na životu i biračka mjesta na kojima bi se, onima koji nisu informatički pismeni, omogućilo da elektronički glasuju uz pomoć izbornog povjerenstva. Takvi sustavi su neusporedivo brži, pouzdaniji i jeftiniji od današnjeg principa glasovanja koji se nije značajno mijenjao valjda otkad postoji glasovanje', kaže Lubura. Također smatra da bi se primjenom takvih elektroničkih sustava u iznimno kratkom vremenu mogli provesti savjetodavni ili obvezujući referendumi.
