Zajednički su upozorili na potrebu konačnog uređenja imovinsko-pravnih odnosa i jasnu podjelu imovine između države i gradova.

Preostale 543 lokalne jedinice djelomično su učinkovito upravljale svojim nekretninama - poslovnim prostorima, stanovima i građevinskim zemljištem, utvrdila je državna revizija u izvješću koje je obuhvatilo svih 20 županija, 127 gradova, 428 općina i Grad Zagreb.

Saborski zastupnici, i oporbeni i vladajući, pozdravili su izvješće koje 'pokazuje ogromni kapacitet na lokalnoj razini', ali i upozorava na 'katastrofalno stanje na terenu' - neriješene imovinsko-pravni odnose, neusklađenost državne i lokalne uprave, administrativni kaos, te nepostojanje registra imovine kojom raspolažu jedinice lokalne samouprave.

Na neriješene imovinsko-pravne odnose i nerazjašnjenu podjelu imovine između države i gradova, upozorio je Blaženko Boban (HDZ) te istaknuo kako su zbog nesređene vlasničko-pravne dokumentacije gradska središta puna napuštenih objekata'.

'Ovo izvješće treba biti osnovni alat za predstojeću reformu lokalne i regionalne samouprave. No, neke općine i gradovi nemaju dovoljno kapaciteta da krenu u tržišnu utakmicu i to pokazuje koliko nam je potrebna reforma lokalne samouprave', poručio je Damir Mateljan (SDP).

Na potrebu mijenjanja zakona upozorila je Ingrid Antičević Marinović (SDP) te pozvala vladajuće da prionu tom poslu i urede zemljišne knjige.

'Potrebno je mijenjati čitav niz zakona da se uredi upravljanje nekretninama. Pod zakonskim prijetnjama, treba natjerati građane da srede svoje vlasništvo', poručila je.

Anka Mrak Taritaš (HNS) istaknula je potrebu izmjena zakona o katastru i zemljišnim knjigama, koje treba objediniti jer je Hrvatska ostala jedina zemlja u EU koja ima posebno reguliranu gruntovnicu, a posebno katastar, koji su međusobno neusklađeni. Za izvješće Državne revizije rekla je da je odličan materijal 'iz kojega se može iščitati kojim putem treba krenuti u reformama'. Treba evidentirati imovinu i znati strategiju upravljanja, poručila je Mrak Taritaš.

Naime, po izvješću Državne revizije, krajem 2014. izvan uporabe su bila 3.473 poslovna prostora i 1.979 stanova u vlasništvu gradova, općina ili županija, koje "nisu poduzimali dostatne aktivnosti da ih se stavi u funkciju'. Istodobno, 438 tih poslovnih prostora bespravno se koristi.

Od vlade očekujemo da resurse lokalnih samouprave stave u funkciju te proširi financijski kapacitet lokalne samouprave jer one su pravi generator razvoja, poručio je nezavisni zastupnik Furio Radin te izrazio nadu da će najavljena reforma lokalne samouprave ići u smjeru decentralizacije.

Sabor zasjedanje nastavlja sutra raspravom o prijedlogu izmjena Zakona o prostornom uređenju.