General-pukovnik Kiril Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne agencije GUR kaže da najnovija prijetnja ne dolazi samo od Rusije već od njezinih ključnih saveznika, među kojima je trenutno najopasnija Sjeverna Koreja. Ova zemlja, pod vodstvom Kim Jong-una, prema Budanovu, pruža Rusiji kritičnu vojnu podršku u obliku oružja i streljiva, što Ukrajini stvara velike probleme na bojišnici
Na konferenciji Europske sigurnosti na Jalti, koja se održala u Kijevu, Budanov je jasno istaknuo da je 'najveći problem s kojim se suočavamo onaj koji dolazi iz Sjeverne Koreje'. Iako Iran i Kina također igraju ulogu u podršci ruskim vojnim naporima, prema Budanovu, Pjongjang je daleko ispred kada je riječ o količini isporučenog oružja i streljiva.
Moskva, koja je nakon svoje potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022. postala izolirana od mnogih zapadnih zemalja, sve se više oslanja na svoje saveznike kako bi nastavila svoju ratnu mašineriju. Ruski vojni strojevi i zalihe iscrpljeni su kroz dugotrajan i brutalan rat, a upravo je Sjeverna Koreja ispunila tu prazninu dostavom tisuća kontejnera s municijom, piše Newsweek.
Ključna vojna podrška
Sjedinjene Države i Južna Koreja potvrdile su da je Sjeverna Koreja poslala velike količine oružja i streljiva Rusiji. Budanov je istaknuo da je Ukrajina sposobna pratiti kako sjevernokorejske zalihe ulaze u Rusiju, no unatoč tome, ukrajinske oružane snage ubrzo osjete njihov učinak na bojišnici, često već unutar nekoliko dana.
'Municija koju opskrbljuje Sjeverna Koreja je za nas jako loša, a zasad ne možemo ništa učiniti po tom pitanju', rekao je Budanov putem prevoditelja. Dodao je da je količina streljiva i oružja koju Pjongjang dostavlja Rusiji daleko veća od one koju Moskva dobiva od drugih saveznika, poput Irana i Kine.
Ovakva situacija posebno je problematična za Ukrajinu jer iscrpljeni resursi Kremlja sada dobivaju prijeko potrebne zalihe za nastavak ratnih napora, unatoč zapadnim sankcijama i međunarodnoj osudi.
Iranski dronovi i kineska politika
Uz Sjevernu Koreju, Iran također pruža Rusiji vojnu podršku, prvenstveno u obliku iranskih dronova Shahed, koji su naširoko korišteni u napadima na ukrajinsku infrastrukturu. Nedavno su Sjedinjene Države potvrdile da je Moskva primila i balističke rakete iz Teherana, označivši novu fazu u vojnoj podršci Irana Rusiji.
S druge strane, Kina, iako optužena od strane SAD-a za pružanje podrške Rusiji, odbacila je te tvrdnje. Budanov je spomenuo da je Sjeverna Koreja, u usporedbi s Kinom i Iranom, daleko ispred u smislu konkretne vojne pomoći koju pruža Moskvi.
Sjevernokorejske rakete u Ukrajini
Od kraja 2023. godine, Ukrajina je sve češće izvještavala o korištenju sjevernokorejskih raketa od strane ruskih snaga. Prema izvještajima, Rusija koristi balističke rakete kratkog dometa KN-23, koje je razvila Sjeverna Koreja unatoč sankcijama Ujedinjenih naroda. Ove rakete ispaljene su na Ukrajinu više puta, uzrokujući značajne civilne žrtve.
U veljači ove godine, ukrajinska sigurnosna služba SBU izvijestila je da je Rusija ispalila više od 20 Hwasong-11 raketa, također poznatih kao KN-23 i KN-24, na ukrajinski teritorij od kraja prosinca, ubivši pritom najmanje dvadesetak civila. Ova vrsta raketa postala je ključan element ruskog napada na ukrajinske ciljeve, a količina ovih projektila predstavlja značajan izazov za ukrajinsku obranu.
Robert Koepcke, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika, izjavio je početkom rujna da je Rusija do sada koristila najmanje 65 sjevernokorejskih raketa u Ukrajini.
Prilika za prikupljanje informacija
Iako je korištenje sjevernokorejskog oružja velik izazov za Ukrajinu, ono također pruža priliku za prikupljanje vrijednih informacija o tim raketama. Prema Fabianu Hinzu, istraživačkom suradniku u Međunarodnom institutu za strateške studije, korištenje sjevernokorejskih raketa u Ukrajini moglo bi otkriti važne podatke o njihovoj točnosti, načinu kretanja i ponašanju u borbenim uvjetima.
S obzirom na to da je sjevernokorejski raketni program obavijen velom tajne, svaka upotreba ovih projektila u borbenim uvjetima može pomoći ukrajinskim i zapadnim stručnjacima da shvate njihove tehničke mogućnosti, što bi moglo biti korisno u budućim sukobima.
Ukrajinska protunapadačka kampanja
Unatoč problemima s kojima se suočava zbog ruskih napada, Ukrajina je u posljednjim tjednima pokrenula niz protunapada na ruske vojne ciljeve. Budanov je spomenuo da su ukrajinske snage izvele udare na vojne objekte preko granice, uključujući zračne baze iz kojih ruski zrakoplovi napadaju ukrajinski teritorij.
Moskva je izvijestila o učestalim napadima ukrajinskih dronova na ruske pogranične regije, a ukrajinski dronovi dosegnuli su i ključne ciljeve duboko unutar Rusije, nekoliko stotina kilometara od granice. Budanov je također naveo da je Ukrajina već više od pet tjedana u ofenzivi u ruskoj regiji Kursk, gdje je Moskva bila nesposobna u potpunosti povratiti kontrolu nad nekoliko naselja koja su pala pod ukrajinsku kontrolu.
'Vjera ljudi u to da žive u sigurnoj zemlji je narušena. To je glavni uspjeh svih ovih dubokih napada', rekao je Budanov.
Dalekometno zapadno oružje - moguće promjene
Jedan od izazova s kojima se Ukrajina suočava u izvođenju ovih napada je zabrana korištenja zapadnog dalekometnog oružja za udare unutar Rusije. Ova politika izazvala je nezadovoljstvo kod ukrajinskih dužnosnika, ali nedavni signali iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva sugeriraju da bi ova zabrana mogla biti ukinuta.
Ako se ovo ograničenje ukine, Ukrajina bi mogla proširiti svoje napade na ruske ciljeve dublje unutar teritorija, što bi moglo dodatno destabilizirati Moskvu i oslabiti njezine napore u ratu.