Velika i dugotrajna gospodarska kriza sve više pogađa građane, kako siromašnije, tako i imućnije, pa je sve više ideja na koji način uštedjeti, zaraditi ili jednostavno - preživjeti. Tako su u posljednje dvije godine na području Osječko-baranjske županije sve češće migracije stanovništva. Dio siromašnijih iz okolnih ruralnih sredina dolazi u Osijek da bi postali korisnici nekog od niza oblika pomoći socijalno ugroženima koje nudi gradska uprava. S druge strane, imućniji građani Osijeka sve češće, neki čak i lažno, prijavljuju prebivališta izvan grada, ponajviše na području Baranje, kako bi za potrebe prijevoza do posla dobili veći iznos te plaćali manji porez i prirez, piše Glas Slavonije
'Nemamo egzaktne podatke baš za tu kategoriju građana jer policiji je prijevara - prijevara, ali posljednjih godina bilježimo stalan porast broja lažno prijavljenih prebivališta. Bojimo se da će se taj trend nastaviti', upozorava Marko Ćaleta, glasnogovornik PU osječko-baranjske.
Romano Kristić, pročelnik gradskog Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo, naglasio je za Glas Slavonije kako se broj korisnika različitih oblika socijalnih pomoći u posljednjih godinu dana osjetno povećao, s 597, koliko ih je bilo 31. prosinca 2011. godine, na današnjih 653.
'U principu, nije to ništa neobično jer se još uvijek kreće u sklopu dopuštenog odstupanja od 10 posto, a razlozi su obično privremene migracije ili sezonsko zapošljavanje. No isto tako, činjenica je da se ovo povećanje dogodilo u jako kratkom vremenu', kaže Kristić.
Također, ne dvoji da postoje brojni slučajevi kada se siromašni doseljavaju u Osijek da bi ušli u program socijalne skrbi Grada Osijeka jer on nudi niz pogodnosti. 'Osijek ima jedan od najrazvijenijih i najkvalitetnijih socijalnih programa. Međutim nije dovoljno samo prijaviti prebivalište, već se morate i fizički preseliti. Grad ima puno mjera za pomoć socijalno ugroženima, ali pravo na sve njih građani ostvaruju u prvom redu time što imaju osnovni preduvjet za život, a to je riješeno stambeno pitanje. Dakle moraju posjedovati ili iznajmiti nekretninu, čije troškove, poput režija i najma, potom Grad podmiruje, a tu su i brojne druge pogodnosti', dodaje on.
Tako, primjerice, samac mjesečno dobije 600 kuna od osječkog Centra za socijalnu skrb za stanovanje, na što Grad dodaje još oko 300 kuna, a iznosi rastu sukladno broju članova obitelji.
'Mnogima koji imaju djecu privlačno je što, ako su u ovom programu, vrtić mjesečno plaćaju samo 50 kuna, a ako imaju dijete školarca, ono ima pravo na topli obrok u školi. Jasno nam je da se i drugi moraju snaći i preživjeti pa koriste sve mogućnosti za to, ali naš je zadatak što više kontrolirati i utvrditi da je riječ o stvarnim socijalnim slučajevima', kaže pročelnik.
