Slavni fizičar je ranije u svojem bestseleru 'Kratka povijest vremena' iz 1988. izrazio stav prema kojem vjerovanje u stvoritelja nije nespojivo sa znanstvenim teorijama, a knjiga je ilustrirana brojnim slikama i opremljena komentarima koji su potaknuli rasprave o mogućnosti da je na neki način možda čak i religiozan.

'Ako otkrijemo jednistvenu teoriju, bit će to konačan trijumf ljudskog razuma jer ćemo shvatiti um boga', napisao je tada Hawking, iako je više puta u razgovorima naglasio da ne vjeruje u boga.

Međutim, u novoj knjizi 'The Grand Design' slavni znanstvenik zaključuje da Veliki prasak nije bio neki rijedak događaj kojemu je trebala božanska intervencija, već naprotiv, neizbježna posljedica zakona fizike.

U njoj on osporava uvjerenja svojeg još poznatijeg sunarodnjaka Isaaca Newtona da je svemir morao stvoriti bog jer je previše dobro uređen da bi mogao nastati iz kaosa. Hawking kaže kako se nakon otkrića poput pronalaska planetarnih sustava sličnih Sunčevom, uvjeti u našem planetarnom sustavu – jedno Sunce, pogodna udaljenost Sunca od Zemlje te solarna masa – čine daleko manje uvjerljivim dokazom da je Zemlja brižljivo stvorena za zadovoljstvo ljudi.

'Budući da postoje zakoni poput gravitacije, svemir može i hoće nastati sam od sebe, ni iz čega', kaže Hawking. 'Spontana kreacija je razlog zbog kojeg nešto postoji. Nije potrebno pozvati boga da teatralno pokrene svemir.'

Hawking smatra da nove spoznaje čine boga nepotrebnim u stvaranju svijeta, baš kao što je darvinizam uklonio potrebu za stvoriteljem u sferi biologije.

Britanski fizičar je 'The Grand Design' napisao u suradnji s američkim kolegom Leonardom Mlodinowim, a u knjižare bi trebao stići sljedećeg tjedna.