Tajvanske općinske i pokrajinske izbore održane u subotu Tsai Ing-wen nazvala je ispitom koji će pokazati "otpornost Tajvana i njegovu odlučnost da brani slobodu i demokraciju" u prilikama napetosti s Kinom. Međutim, njezina Demokratska napredna stranka (DPP) izgubila je četiri od šest glavnih gradova na otoku s 23 milijuna stanovnika, među kojima i glavni grad Tajpej.

"Nismo očekivali ovakve rezultate izbora (...) U cijelosti preuzimam odgovornost i odmah predajem ostavku na mjesto predsjednika Demokratske napredne stranke", rekla je novinarima. Najviše mjesta gradonačelnika i načelnika općine dobila je stranka Kuomintang (KMT) koja tradicionalno zagovara tješnje veze s Kinom iako oštro odbacuje navode da je propekinški nastrojena. KMT optužuje Tsai i njezin DPP da se pretjerano konfrontiraju s Pekingom. Tsai Ing-wen će ipak ostati predsjednica otoka i tu dužnost obnaša od 2016.

Pošto je 1987. okrenuo stranicu višedesetljetnog vojnog režima, Tajvan je postao jedna od najdinamičnijih i najnaprednijih azijskih demokracija. To je razlog za zabrinutost susjedne Kine koja otok smatra dijelom svog teritorija i zaklela se da će preuzeti kontrolu nad njim, bude li trebalo i silom. Nakon dolaska Tsai Ing-wen na vlast, čija stranka zapravo smatra Tajvan suverenom zemljom, Peking je prekinuo službene komunikacijske kanale s otokom, pojačao vojne vježbe te povećao gospodarski i diplomatski pritisak.

Napetost između Tajpeja i Pekinga bila je na vrhuncu u kolovozu kada je Kina održala vojne vježbe blizu Tajvana kako bi izrazila ljutnju zbog posjeta predsjednice američkog ZastupničKog doma Nancy Pelosi. Kuomintang je u subotu objavio da će "naporno raditi kako bi se sačuvao mir u regiji" i pripremiti se za osvajanje idućih predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2024. Zadnje izbore Tsai i DPP osvojili su velikom većinom i tada obećali suprotstaviti se Kini i braniti tajvanske slobode. Drugi predsjednički mandat za Tsai istječe 2024. i ona se više nema pravo natjecati za tu dužnost.