Radio je u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, studirao u New Yorku, autostopirao u Burmi i Iranu, penjao se po Himalaji, kupao u Titicaci, nosio eksploziv u kamenolomu, tražio Aleksandra među talibanima u Afganistanu i Dioklecijana u Turskoj, putovao zanimljivim dijelovima ovih naših pet kontinenata...

To je samo dio biografije Jasena Boke, splitskog dramaturga, novinara, urednika, kazališnog producenta i književnika; njegovi dramski tekstovi igrani su u dvadesetak kazališta u četiri države, dvanaest knjiga prevedeno mu je i na jezike poput azerbajdžanskog, turskog ili španjolskog, a među mnoštvom nagrada nalazi se i Kiklop za najbolju knjigu publicistike 'Tragovima Odiseja'. Na HTV-u se upravo prikazuje dokumentarno-igrani serijal o Tinu Ujeviću, nastao prema njegovu scenariju.

'Ukratko, posjetit ću zemlje u kojima je boravio i živio Che - započinjem u njegovoj rodnoj Argentini, a slijede Čile, Bolivija, Peru, Ekvador, Kolumbija, Venezuela, Panama, Kostarika, Nikaragva, Honduras, Salvador, Gvatemala, Meksiko i konačno - Kuba. Od Buenos Airesa do Havane prijeći ću lokalnim prijevozom oko 20 tisuća kilometara, cijelu Južnu i Srednju Ameriku, njegovo nekadašnje 'područje djelovanja'. To je tek okvirni plan, a ne znam kojim ću točno putem proći jer uvijek puštam cesti da me vodi. Neka od tih mjesta su zemlje koje i danas 'kuhaju', a u koje novinari rijetko navraćaju', najavljuje Boko.

Na četveromjesečno putovanje se sprema s partnericom Nikolinom Urodom i priznaje da im najviše poteškoća predstavlja rješavanje dosadnih i svakodnevnih obveza koje treba odraditi prije puta; niti puno toga nose sa sobom, niti se previše brinu oko logistike. Che Guevara mu je poslužio za inspiraciju premda je svjestan da za neke on predstavlja heroja, a za druge zločinca - no nije sporno to da potrošačko društvo na njegovoj izuzetnoj karizmi danas besramno profitira.

'Pokušat ću otkriti kakvo je danas nasljeđe 'najkompletnijeg bića našeg doba', kako ga je nazvao Sartre. Guevara se više nego za bilo što drugo zalagao za borbu protiv neokolonijalizma i imperijalizma, a protiv eksploatacije 'malih zemalja od nekoliko najjačih'. Danas službeno kolonija više nema, ali snažan kolonijalni duh vlada i dalje, dok imperijalizam velikih sila u modificiranim oblicima ne prestaje dominirati svijetom. Liberalni kapitalizam kojem je čovjek samo sredstvo za stjecanje profita dobro je skriven neprijatelj pa Guevarine ideje o socijalizmu kao oružju slabih u svjetskoj borbi protiv financijske dominacije snažnih opet postaju aktualne u ne samo europskim lijevim pokretima', govori Boko za tportal.

'Bez obzira vidite li Chea kao heroja ili kao zločinca, jedno je sigurno: u polariziranom svijetu brutalnog kapitalizma ponovno buđenje zaboravljenih revolucionarnih ideja pedeset godina nakon smrti vraća ga u središte pozornosti, pa će ovaj neobični put kroz Južnu Ameriku, koju je vidio kao svoju domovinu, biti zanimljiv prilog suvremenom promišljanju politike i gospodarstva, ali i ideologije. Moja knjiga neće biti politički esej, ona je zamišljena kao zabavan putopis kroz zemlje u kojima život nije uvijek zabavan i u kojem se i danas sukobljava nasljeđe Chea s političkim i gospodarskim križaljkama suvremenog imperijalizma i kapitalizma', nastavlja Boko.

Pokušat će ispitati i postoji li uopće mogućnost 'srednjeg puta' između socijalne pravde s jedne te užitka kupovine i dobrog života s druge strane, ili je ona nepovratno izgubljena.

'Socijalna pravda, jednakost i ravnopravnost divna su priča, ali kreditna kartica je na ovom putovanju znatno korisnija. Je li možda Che svojom sudbinom nakon smrti naznačio put kojim potrošačko društvo apsorbira svaku revoluciju? Naime upravo društvo kompetitivnosti i bezumnog trošenja, u kojem sve može postati proizvod što se prodaje povoljno, na rate, protiv koga se on borio, danas na njemu besramno profitira - od podmetača za pivo do ručnika za plažu, Guevara je posvuda, čak i u Hollywoodu. Je li prisutniji kao proizvod na trgovačkim policama nego u političkoj misli s početka 21. stoljeća?', dileme su koje postavlja splitski autor.

Upozorava da ovaj marksist i revolucionar, ali ponekad i hladni egzekutor, nije uvijek bio omiljen ni u komunističkim redovima: kritizirao je Staljina ili Tita zbog njihovog raskošnog života, a komunistički vlastodršci radije su konzumirali kubanske cigare nego Cheove ideje. Fidel Castro navodno mu je bio najbolji prijatelj, no kubanskom vođi on je bio prejaka konkurencija pa ga je, po nekim izvorima, poslao u smrt. U Boliviji ga je 1967. godine ubila jedinica pod zapovijedanjem Andrije Selića, koji će također biti jedna od tema u Bokinim reportažama i budućoj knjizi.

'Ali više nego o Cheu, bit će to priče o sudbinama malih ljudi zarobljenih u Velikoj povijesti jednog turbulentnog vremena', najavljuje Boko svoj serijal za tportal.

Autor je uoči polaska pokrenuo i crowdfunding kampanju na platformi Indiegogo, kojoj je cilj prikupiti sredstva za četveromjesečno krstarenje 'kičmom' Južne Amerike i istraživanje njene duše. Priključiti se možete na ovom linku.