Dvije prometne studije o kojima smo pisali proteklih desetak dana konstatirale su gotovo istu stvar – postojeće stanje biciklističke mreže u središtu Zagreba nije na zadovoljavajućoj razini i nužno je ulaganje u razvoj mreže.

Iako je situacija na širem području grada neznatno bolja, vožnjom po terenu može se uvidjeti niz manjkavosti, nelogičnosti koje su primijećene i u studijama: neizgrađenost osnovnih biciklističkih pravaca u kontinuitetu, nepravilno izvedeni rubnjaci u zoni raskrižja, nepravilno postavljeni šahtovi za slivne vode, neodržavanost staza, nedostatak kanalica za spuštanje bicikala u pothodnike i mogli bismo tako unedogled.

No stvari su ipak nešto bolje nego što je to bio slučaj prije petnaestak godina, kad nije bilo ni spuštenih rubnjaka, ali još uvijek je to daleko od onog kako bi trebalo biti.

Evidentno je to da je broj biciklista svakim danom sve veći, iako Grad u Izvješću o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Grada Zagreba za 2017. godinu navodi da svega deset posto građana koristi bicikl i da infrastruktura to ne prati adekvatno.

Također, vidljivo je, što se apostrofira u studijama, da je na području gradskog središta gotovo sva prometna infrastruktura orijentirana i prilagođena cestovnom motornom prometu.

Da bi se to poboljšalo, stručnjaci su predložili gradnju nekoliko podzemnih garaža i ukidanje uličnih parkirnih mjesta kako bi se dobio prostor za pješake i bicikliste.

Naime, u ovom trenutku svega 22 posto od 62 kilometra cestovne infrastrukture u središtu grada sadrži biciklističke staze, za što stručnjaci s Prometnog fakulteta smatraju da nije u skladu s načelima održivog prometnog planiranja.

Smatraju da bi se, ukoliko bi se samo postojeća ulična parkirališna mjesta na području Donjeg grada prenamijenila u biciklističke staze, dobilo oko 24,2 kilometra dvosmjernih biciklističkih staza, tj. oko 50 kilometara jednosmjernih staza, što bi uz postojeće staze rezultiralo biciklističkom infrastrukturom u gotovo svakoj ulici Donjeg grada.

Ono što je autorima studije promaklo to je da je dobar dio parkirnih mjesta već prenamijenjen, doduše ne u staze ili pješačke zone, već u terase za kafiće.

Kratkim obilaskom šireg središta grada lako se da utvrditi sve manjkavosti, od toga da iz središta grada preko Črnomerca do Vrapča nema staze, preko toga da su biciklisti prema Laništu, otkako se krenulo u rekonstrukciju rotora, ostali bez ikakve staze, pa do toga da u Petrinjskoj ulici na šest, sedam mjesta tik uz stazu stoje terase kafića na koje ulaze/izlaze gosti i konobari.

U Palmotićevoj ćete naći na bočno parkiranje uz stazu i opasnost da netko otvori vrata auta te udari biciklista u vožnji vrlo je velika.

Nekoliko križanja na zelenom valu u smjeru zapada posebno je opasno otkako je staza prije nekoliko godina spuštena na kolnik. Naime, vozila koja skreću lijevo presijecaju put biciklistima.

Primjera nelogičnosti je puno, a dok se stvari ne riješe, trebat će biti oprezan. Stvari se rješavaju sporo, kao i kapitalni projekti vezani za magistralu Zagreb – istok ili projekt Greenway – državna glavna biciklistička ruta br.2, prema kojem bi se od Bregane u Sloveniji uz Savu preko Podsusedskog mosta i Oborova te preko nasipa došlo sve do Dubrovčaka Lijevog.

Studija izvodljivosti projekta Greenway, podsjetimo, predstavljena je 2015. godine te je također financirana sredstvima Europske unije, a tada se najavljivalo kako bi do 2017. cijeli projekt trebao biti završen.

Danas smo u polovici 2019., a od te rute još nema ništa.