Pretpostavlja se da je eksplozija supernove, koja je trajala mjesecima, generirala različite elemente 50 puta veće mase od Sunca, koji bi jednoga dana mogli stvoriti nove solarne sustave.

Eksplozija - nazvana SN2007bi - primijećena je u sklopu digitalnog 'lova' na supernove u opservatoriju Palomar u blizini San Diega.

Jedna supernova bila je posebno neobična, kaže član istraživačkog tima Avishay Gal-Yam, astronom iz znanstvenog instituta Weizmann u Rehovotu, u Izraelu.

Eksplozija je prvi put primijećena 6. travnja 2007, ali za razliku od većine supernova, koje izblijede za nekoliko tjedana, ova je trajala mjesecima. 'Bila je vrlo, vrlo spora', kaže Gal-Yam. 'Vratio sam se za tjedan dana, za dva tjedna, za mjesec dana i za pet mjeseci i još je bila približno istoga sjaja.'

Promatranja obavljena s nekima od najsnažnijih teleskopa na svijetu pokazala su da je riječ o posve drukčijoj supernovi.

Gal-Yam i njegovi kolege u časopisu Nature izvješćuju da je posrijedi vjerojatno zvijezda čija je masa najmanje 200 puta veća od mase Sunca. Vrsta supernove koju je stvorila postojala je samo u teorijama, ali nikad nije primijećena, kažu znanstvenici.

Eksplozija je generirala radioaktivnog nikla-56 ukupne mase nekoliko Sunca i golemu količinu lakših elemenata poput ugljika i silicija.

Tako nešto još nikad nismo vidjeli, kaže Gal-Yam. 'U našoj i susjednim galaktikama nema takvih zvijezda.'

Zvijezde Mliječnoga puta uglavnom su građene od vodika i helija, a mali postotak njihove mase čine teži metali. No pretpostavlja se da najmasivnije zvijezde u svemiru imaju mnogo manje teških metala, zahvaljujući čemu mogu narasti veće i izgarati većim sjajem, prije nego što umru kao spektakularna supernova.

Osim što je potvrdila staru teoriju o svojem postojanju, nova supernova mogla bi pružiti i uvid u ono što se događalo u ranoj povijesti svemira. Astronomi misle da se neposredno nakon Velikoga praska gotovo cijeli svemir sastojao od vodika i helija. Pretpostavlja se da su ti elementi činili divovske zvijezde koje su gorjele kratko i bile su vrlo sjajne, prije nego što su eksplodirale stvarajući teže elemente od kojih su na kraju nastali planeti. 'Odavno nas zanima kako su se te prve zvijezde razvile i umirale', rekao je Norbert Langer, astrofizičar sa Sveučilišta u Bonnu. Smrt ove zvijezde mogla bi dati neke odgovore.

No ona nameće i pitanja, kaže Langer. Čini se da supernova ne sadrži vodik. Budući da se pretpostavlja da su laki elementi bitni za ovakve zvijezde, neobično je što vodika nema, dodaje Langer. Gal-Yam pretpostavlja da je vodik 'nestao zahvaljujući nekom, zasad neotkrivenom mehanizmu'.