Jedan od glavnih zahtjeva Rusije jest da pojedine članice NATO-a mogu nastaviti slati vojnu pomoć Ukrajini u okviru bilateralnih sporazuma, ali uz uvjet da se takvo oružje ne koristi protiv Rusije ili za povrat okupiranih teritorija. Dodatno, Kremlj zahtijeva de facto kontrolu nad gotovo 20 poosto teritorija Ukrajine, uključujući Krim, anektiran 2014. godine, iako bi Moskva mogla razmotriti određene teritorijalne kompromise, navode izvori.

Putinov stav također uključuje stroga ograničenja ukrajinskih oružanih snaga, s posebnim naglaskom na smanjenje vojnog potencijala zemlje. Prema pojedinim dokumentima iz 2022. godine, Moskva je predlagala da se ukrajinska vojska ograniči na 85.000 vojnika i 342 tenka, dok bi domet ukrajinskih projektila bio ograničen na 40 kilometara. Za usporedbu, Kijev je inzistirao na mnogo većem vojnom potencijalu – 250.000 vojnika, 800 tenkova i projektilima dometa do 280 kilometara, piše Bloomberg.

Diplomatski izazovi

Sukob u Ukrajini ulazi u treću godinu, a perspektiva diplomatskog rješenja ostaje neizvjesna. Pregovori između Kijeva i Moskve trenutačno su ograničeni na razmjenu zarobljenika i povrat deportirane djece, dok se u Kataru vode odvojeni razgovori o zaštiti nuklearnih postrojenja. Prema izvorima iz Ukrajine, šira diplomatska rješenja trenutačno nisu na stolu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u studenom je signalizirao moguće ublažavanje stava o prekidu vatre, naglasivši potrebu za diplomacijom kako bi se povratila okupirana područja. Ipak, ukrajinski dužnosnici strahuju da bi prekid borbi omogućio Rusiji da se ponovno konsolidira i ojača svoje snage za novi napad, što je razlog zašto Kijev inzistira na kontinuiranoj zapadnoj vojnoj pomoći.

NATO i sigurnosne garancije

Rusija je izrazito nepokolebljiva u svom protivljenju ulasku Ukrajine u NATO. Neutralni status Ukrajine jedan je od temeljnih zahtjeva Moskve, što je u prošlosti uključivalo zabranu prisustva stranih trupa na ukrajinskom teritoriju i zajedničkih vojnih vježbi s NATO članicama. Takav neutralni status, prema prijedlogu Kremlja, trebao bi biti ugrađen u ukrajinski ustav.

Unatoč tvrdolinijaškim zahtjevima, Putin je prije više od godinu dana posrednim kanalima signalizirao mogućnost popuštanja nekih uvjeta, uključujući neutralni status i članstvo Ukrajine u NATO-u. No, kako je ruska vojska ostvarila napredak na istoku Ukrajine, Kremlj je ponovno zauzeo čvršći stav.

Geopolitičke posljedice

Iako Rusija tvrdi da njezini zahtjevi imaju cilj osigurati regionalnu stabilnost, zapadni analitičari upozoravaju da bi prekid borbi pod trenutnim uvjetima mogao osigurati dugoročnu prednost Moskvi. Ukrajina je od početka rata u veljači 2022. primila desetke milijardi dolara vojne pomoći iz SAD-a i Europe, što joj je omogućilo da održi obranu i povremeno krene u protunapade.

Međutim, američki i europski čelnici nisu pokazali velik entuzijazam za čvrste sigurnosne garancije Ukrajini, što bi moglo otežati diplomatska rješenja u budućnosti. Prema analitičarima, pitanje teritorija nije jedini ključni izazov ovog sukoba. Tatjana Stanovaja, stručnjakinja za rusku politiku, tvrdi kako je širi kontekst sukoba često nerazumljen na Zapadu te da je Moskva nepokolebljiva u svom protivljenju ukrajinskom članstvu u NATO-u.