Mogućnost pogibije u prometu u Hrvatskoj je tri puta veća nego u Švedskoj, a iako su podaci o poginulima za prošlu godinu nešto bolji u odnosu na 2017., još smo na začelju Europske unije kad je riječ o sigurnosti u prometu. Istaknuto je to na okruglom stolu 'Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa', što ga je organizirala udruga Sigurnost u prometu, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti u Zagrebu
U Europskoj uniji tijekom 2017. poginulo je 49 sudionika u prometu na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj poginulo njih 80. Podaci za prošlu godinu još nisu dostupni. Uz svaku je poginulu osobu još njih pet teško ozlijeđeno. Najmanji broj poginulih ima Švedska (25), a slijede Velika Britanija (27), Nizozemska (31) i Danska (32). Najveći broj poginulih bilježe Rumunjska (98) i Bugarska (96), a slijedi Hrvatska, rekao je Milan Pajnić iz udruge Sigurnost u prometu.
Lani je u Hrvatskoj u prometu poginula 331 osoba, što je za 14 manje u odnosu na godinu prije.
vezane vijesti
'Podaci su ohrabrujući, ali još daleko od željenih', rekao je Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu. Prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa, cilj je da do kraja 2020. broj nesreća bude manji za 50 posto, da bude 213 stradalih, no to će biti teško ostvariti jer se udaljavamo od cilja. Stoga, smatra Lisicin, treba raditi na osnivanju Agencije za sigurnost cestovnog prometa i uspostavi sustava hitne helikopterske medicinske pomoći.
Najviše je osoba smrtno stradalo pri slijetanju s ceste (31,2%), pri naletu na pješake (20,5%) i u sudarima iz suprotnog smjera (18,6%). Prema uzrocima nesreća, najviše je smrtno stradalih zbog brzine neprimjerene uvjetima (46,1%) i nepropisnog kretanja vozila po kolniku (12%).
brojke ne odskaču, ali...
Više smrtno stradalih na motociklu
Zabilježeno je smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 3,3 posto, a s ozlijeđenim osobama za 4,6 posto, rekao je Miron Huljak iz MUP-a. Od ukupnog broja smrtno stradalih njih je 212 (66,9%) preminulo na mjestu nesreće, njih 24 (7,6%) pri prijevozu do bolnice, a 81 (25,5%) u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće. U 2017. ozlijeđeno je 14.622 osobe, a u prošloj godini 13.999. Ukupan broj prometnih nesreća u prošloj godini bio je 33.440, a godinu prije 34.366. Brojke ne odskaču previše. Zabilježeno je povećanje smrtno stradalih vozača motocikala, kojih je poginulo 52, što čini porast od 33 posto u odnosu na 2017. godinu. U 2018. smrtno je stradalo 65 pješaka, a to čini povećanje od 16,1 posto u odnosu na 2017. godinu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u prometnim nesrećama svakoga dana između 20 i 50 milijuna osoba zadobije tjelesne ozljede. U tim nesrećama više od 3600 osoba smrtno nastrada, a oko 15.000 osoba zadobije tjelesne ozljede koje imaju za posljedicu trajni invaliditet. Problem provedbe često je taj što na papiru sve dobro izgleda, ali u praksi bude drugačije. Brojka od 213 stradalih osoba, do koje bi se trebalo doći, stoga se čini gotovo nedostižnom.
Profesor Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti ističe kako je 'ovakav ambiciozan cilj ostvariv ako dobije stvarnu, a ne samo deklarativnu podršku najviših državnih tijela i pojedinaca'.
Vozni nam je park prestar
Važan faktor u sigurnosti u prometu je ispravnost automobila. Država bi trebala potpomagati kupnju novih automobila, naveli su sudionici skupa. Tehnički neispravno vozilo uzrok je od šest do osam posto prometnih nesreća.
'Starost voznog parka za osobne automobile u prošloj godini iznosi 12,64 godine, a za sva vozila 13,68 godina. Najčešći razlog padanja na tehničkom pregledu je neispravnost uređaja za kočenje (30,32%), potom uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (22,89%). Loši su trendovi pomlađivanja voznog parka i potrebna je detaljna stručna analiza prometnih nesreća u slučajevima sa smrtno stradalim osobama', rekao je Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske.
Potrebne su češće policijske kontrole, da se godišnje obuhvati 20 posto vozača, a treba poboljšati i transparentnost rada sudova s proporcionalnim kaznama za prekršaje, pogotovo za kaznena djela u prometu, zaključili su sudionici okruglog stola.
Projekt 'Uoči me'
Škola za cestovni promet i FPZ proveli su projekt 'Uoči me!', čija je svrha povećanje sigurnosti pješaka za 10 posto u dvije godine. Ideja je bila utvrditi utječe li i u kojoj mjeri odjeća koju nose pješaci na njihovu sigurnost. Projekt je proveden u 20 srednjih škola diljem Hrvatske, a sudjelovalo je više od 878 ispitanika. 'Ulaganjem dva milijuna kuna u poboljšanje uvjeta vidljivosti na utvrđenim žarištima prometnih nesreća u kojima su nastradali pješaci dovelo bi do smanjenja od minimalno 10 posto nesreća. To u ekonomskom smislu znači reduciranje troškova od 6,5 milijuna kuna te se za svaku uloženu kunu u sanaciju opasnog mjesta cjelokupnom društvu uštedi tri kune', rekli su akteri spomenutog projekta.
