Napredni sustavi pomoći vozaču, o kojima nakon izbora odlučuje Europski parlament, dolaze u mnogim oblicima: od sustava koji aktiviraju kočnice prije sudara, preko onih koji pomažu održati stalnu udaljenost automobila, do drugih koji pomažu da zadržite vozilo u voznoj traci. Donosimo vam detaljan vodič o njima
Potpuno je jasno da sigurnost u prometu nikada neće dosegnuti svoju stopostotnu učinkovitost, čak i ako stroga legislativa Europske unije bude razradila sve moguće aspekte do u detalja. Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je 21. veljače ove godine prihvatio radikalan prijedlog promjena za povećanje sigurosti u prometu, koji još mora staviti pred zastupnike Parlamenta na glasanje.
Ako ovaj prijedlog i dobije glasove većine u Europskom Parlamentu, onda takav dokument u zajedničkoj proceduri moraju prihvatiti, osim Parlamenta, i Vijeće i Europska komisija. Otegotna okolnost za brzo izjašnjavanje o ovom Prijedlogu su svakako skorašnji europski izbori, a i nakon toga će proći izvjesno vrijeme da se sve to i eventualno usvoji. Nakon toga, trebaju se odrediti realni rokovi za provođenje u djelo istog, a mi u međuvremenu donosimo detaljniji pregled o kojim naprednim sustavima pomoći vozaču se radi.
Kako napredni sustavi pomoći vozaču funkcioniraju
Advanced Driver Assist Systems (ADAS) sustavi ili Napredni sustavi pomoći vozaču dolaze u mnogim oblicima: od sustava koji aktiviraju kočnice ako osjećaju neizbježan sudar, preko onih koji pomažu održati stalnu udaljenost od automobila ispred, do drugih koji pomažu da zadržite vozilo u voznoj traci.
Svi ti sustavi koriste široki raspon tehnologija, od kamera, do radara i lidarskih sustava (ovaj izraz dolazi od skraćenice LiDAR ili Light Detection and Ranging je metoda daljinske osjetljivosti koja koristi svjetlo u obliku pulsirajućeg lasera za mjerenje raspona promjenjivih udaljenosti u odnosu prema Zemlji. ... LiDAR se uglavnom sastoji od lasera, skenera i specijaliziranog GPS prijamnika), koji po potrebi mogu raditi neovisno i u fuziji s drugim sustavima koji pomažu u prepoznavanju i izbjegavanju potencijalnih opasnosti, bilo upozorenjem vozača ili automatskim preuzimanjem elementa vozila kao što su kočenje ili upravljanje ako vozač ne reagira.
Važno je zapamtiti da su to sustavi za pomoć vozaču i osmišljeni su da pomognu vozaču, ali ne i da ih u potpunosti zamijene. Sami vozači su u konačnici odgovorni za svoje postupke i posljedice. Dakle, vozači bez obzira na sve sustave pomoći moraju u svakom trenutku biti sigurni da kontroliraju svoje vozilo u potpunosti. Krajnji cilj je da u skoroj budućnosti više ne bude nesreća provezanih s prometom, a evo što trebate znati o sustavima pomoći.
1. Prilagodljivi tempomat punog raspona (Adaptive Cruise Control)
Slično tradicionalnom Cruise Control sustavu, s dodatkom radara koji nadzire automobil kako bi sustav mogao zadržati stalnu udaljenost u odnosu na vozilo ispred, bez korištenja papučice gasa. To može uključivati funkcije 'Stop & Go' ili 'Queue Assist' koje mogu usporiti vaš automobil do potpunog zaustavljanja i ponovno nastaviti voziti nakon što opasnost ispred vašeg vozila prestane.
2. Prilagodljivi sustavi kontrole svjetlosti (Adaptive Light Control)
Prilagodljivi sustavi kontrole svjetlosti osmišljeni su da pomognu vozačima da bolje i dalje vide u mraku. Ova napredna tehnologija pomoći vozaču omogućuje zakretanje prednjih svjetala kako bi se bolje osvijetlila cesta prilikom vožnje u zavojima i u drugim posebnim okolnostima. Uz ovaj sustav posebno je efikasna i funkcija automatskih dugih svjetala, koja prepoznaje svjetla vozila koja vam dolaze u susret i automatski prebacuju između dugih i kratkih svjetala.
3. Automatsko kočenje u slučaju opasnosti (Automatic Emergency Braking)
Automatsko kočenje je tehnologija prije sudara (pre-crash) koja je dizajnirana za smanjenje posljedica sudara pri velikim brzinama u slučaju da vozač ne obrati pozornost. Dok neki sustavi automatskog kočenja zapravo mogu spriječiti sudare, oni su obično namijenjeni usporavanju vozila do točke manje štete u slučaju sudara i u kome su smrtni slučajevi malo vjerojatni. To mogu biti sustavi i automatskog kočenja kod opasnosti od sudara s od sudara s otkrivanjem pješaka noću. Otkriva druga vozila i pješake na putanji vašeg automobila pri slaboj rasvjeti. Ako sustav ocijeni da je sudar neizbježan, upozorava vozača, a ukoliko vozač ne reagira na vrijeme, kočnice se automatski aktiviraju. Slično je i sa sustavom kočenja kad se pred vama nađe biciklist.
4. Upozorenje na 'mrtvi kut' (Blind Spot Warning)
Sustav upozorenja koji vas obavještava kada je neko drugo vozilo u vašem 'mrtvom kutu'. To može spriječiti sudare pri promjeni trake, a mnogi proizvođači koriste senzora sličnih parkirnim senzorima. Budući da ova upozorenja mogu biti pravilna, ona nisu nametljiva poput upozoravajućeg svjetla u bočnom retrovizoru ili u unutrašnjosti.
5. Upozorenja vozaču (Driver Allerts)
Namijenjeni suzbijanju umora za volanom ili ometanja, ovi sustavi upozorenja nadziru vaše ponašanje i upozoravaju vas ako se primjeti da vam je popustila pažnja u vožnji. Većina sustava će dati zvučno upozorenje zajedno s porukom na zaslonu instrument ploče potičući vas da napravite pauzu. Napredni sustavi mogu vas čak upozoriti na potencijalni sudar s nečim ispred vašeg vozila.
6. Sustav elektronske stabilnosti (Electronic Stability Control)
Ovaj sustav sprječava da izgubite kontrolu na skliskoj podlozi i pokazao se jako učinkovitim, pa je obvezan na novim vozilima još od 2012. godine. Djeluje tako što primjenjuje malu pomoć pri upravljanju i kočenju na odabranim kotačima, ako sustav osjeti da se gubi kontrola nad automobilom. Istraživanja pokazuju da vozila opremljena ESC-om imaju 25-postotnu manju vjerojatnost da će biti upletena u fatalnu nesreću od onih bez njega.
7. Sustav kontrole nad sudarom sprijeda (Forward Collision Control)
Ovaj sustav otkriva potencijalne prepreke na vašem putu i upozorava vozača. On također može pomoćii vozaču povećavanjem sile kočenje kako bi se izbjegao sudar, međutim, za razliku od AEB sustava, FCW ne radi automatski, sam vozač mora poduzeti akciju kočenja i primijeniti kočnice kao odgovor na upozorenje.
8. Prednje kamere (Front Side View Cameras)
U ovom slučaju se radi o daljnjem razvoju stražnjih kamera za vožnju unatrag, ali su stavljene u prednji odbojnik s obje strane automobila. One vam pružaju pregled prometnih uvjeta u stvarnom vremenu pri vožnji u zahtjevnim prostorima s lošim pregledom, npr. na parkiralištu te pružaju dodatne informacije prilikom manevriranja u takvim uskim prostorima.
9. Sustav kontrole prilikom spuštanja (Hill Descent Control)
Kontrola spuštanja nizbrdo je napredna tehnologija pomoći vozaču koja olakšava spuštanje po strmim padinama. Ti sustavi obično rade aktiviranjem kočnica kako bi se vozilo automatski usporilo, što funkcionira kroz isti osnovni mehanizam koji omogućuje funkcioniranje ABS-a, TCS-a (Traction Control System) i drugih tehnologija. Neki sustavi kontrole spuštanja na nizbrdicama omogućuju kontrolu brzine pomoću sustava tempomata, a obično se mogu poništiti pritiskom na kočnicu ili papučicu gasa.
10. Inetligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (Intelligent Speed Adaptation)
To je sustav koji pomaže vozaču u poštovanju brzine primjerene okolnostima na cesti pružanjem taktilnih povratnih informacija preko papučice gasa o ograničenju brzine koje su dobivene opažanjem prometnih znakova i signala na temelju signala infrastrukture ili podataka iz elektroničke karte, ili oboje, koji su dostupni u vozilu.
11. Sustav za upozoravanje o napuštanju prometne trake (Lane Departure Warning)
Većina tih sustava koristi kameru okrenutu prema naprijed, koja je postavljena unutar vjetrobranskog stakla pomoću retrovizora za prepoznavanje oznaka trake i pregledavanje da li se one gaze. Kada se aktivira, tipična upozorenja uključuju trepereći simbol na zaslonu instrument ploče ili zvučno upozorenje. Ako vozač da žmigavac prije promjene trake, upozorenja se automatski deaktiviraju.
12. Sustav pomoći održavanja u voznoj traci (Lane Keep Assist System)
Oslanjajući se na LDW sustave, ovaj sustav usmjerava automobil da zadrži središnji položaj između oznaka trake. Ako automobil započne nenamjeran prelazak trake, upravljanje i / ili kočenje se automatski primjenjuju kako bi se vozilo vratilo u središte trake i oglasi se upozorenje. U vožnji oštrijim zavojima, ako su oznake trake slabe ili vozač makne ruke s upravljača, LKAS se automatski isključuje.
13. Noćna vidljivost (Night Vision)
Koristeći infracrvene senzore za otkrivanje kontrasta topline, ovi sustavi omogućuju vam da 'vidite' u daljinu. Odabrane slike prikazane su na navigacijskoj ploči ili na nadzornoj ploči. Npr. BMW Night Vision sustav s prepoznavanjem pješaka čak prati slike, a kada se identificira pješak, vozač se upozorava.
14. Sustav pomoći prilikom parkiranja (Parking Aids)
Dostupni su razni sustavi za pomoć pri parkiranju i manevriranju, u nekim slučajevima čak i kontrola brzine i smjera vožnje potpuno automatizirano bez aktivnosti vozača. Istraživanja su pokazala da gotovo četvrtina svih potraživanja od osiguranja povezana s parkiranjem ili manevrima pri malim brzinama.
15. Sustav za nadzor tlaka u gumama (Tire Pressure Monitoring)
To je sustav ugrađen u vozilo za procjenu tlaka u gumama ili praćenje promjena tlaka u gumama tijekom određenog vremena i prenošenje odgovarajuće informacije vozaču u vožnji.
I za kraj, svi ovi brojni sustavi napredne pomoži vozaču nažalost još nisu u potpunosti jednoznačno definirani, jer se neke kombinacije izvode iz osnovnih sustava, pa neki proizvođači automobila imaju svoje varijante pojedinih sustava ugrađene u svojim modelima. Neke zemlje imaju i potrebnu infrastrukturu za funkcionalno provođenje u djelo ovih sustava, dok su druge zemlje 'svjetlosnim' godinama daleko od toga. U konačnici će sve to dovesti do autonomnog upravljanja vozilima, a cilj je u oba slučaja da se smanji broj prometnih nesreća.
