Green NCAP je objavio rezultate procjene životnog ciklusa (LCA) emisija stakleničkih plinova i potražnje za primarnom energijom automobila testiranih 2022. Green NCAP je testirao 34 automobila s različitim vrstama pogona: baterijski električni (BEV), hibridni električni (HEV), konvencionalni benzin i dizel (ICEV), i jedno vozilo, Ford Puma, koje radi na alternativno gorivo.

LCA izračuni koristili su interaktivni alat za procjenu životnog ciklusa koji je dostupan potrošačima na web stranici Green NCAP-a. Izračuni su napravljeni na temelju prosječne 'energetske mješavine' 27 država članica EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva te prosječne kilometraže od 240.000 km tijekom 16 godina.

Rezultati Green NCAP-a pokazuju da trenutni i kontinuirani trend prema većim i težim automobilima značajno povećava negativan utjecaj na klimu i potražnju za energijom. To ne samo da dovodi do povećanja potrošnje goriva i električne energije, već stvara i širi otisak u proizvodnji vozila i baterija. Potrošači i proizvođači također dijele teret ovog trenda s obzirom na njihov stalni interes za veće automobile, posebno SUV-ove, kao vozilo po izboru.

Rezultati LCA za 34 testirana automobila

Green NCAP koristi metode procjene životnog ciklusa (LCA) za istraživanje ukupnih emisija stakleničkih plinova (GHG) i potražnje primarne energije (PED) stvorene tijekom cijelog životnog ciklusa vozila. Rezultati LCA za 34 testirana automobila pokazuju da električna vozila na baterije prednjače u smanjenju stakleničkih plinova s 40 do 50 posto manje emisija u usporedbi s konvencionalnim automobilima na benzin, ovisno o odabranom modelu.

Što se tiče potražnje primarne energije, razlike između električnih i konvencionalnih automobila su manje. Hibridna električna sportska terenska vozila (SUV) koja su testirana imaju veću potrošnju goriva i zbog povećanih emisija u fazi uporabe imaju vrijednosti životnog ciklusa u rasponu od 200-240 g CO2-ekvivalent/km i procijenjenih 0,85 1,0 kWh/ km. Ove brojke leže između vrijednosti velikog električnog SUV-a i konvencionalnog benzinskog ili dizelskog modela.

Vrijedni su spomena rezultati Ford Pume koja radi na bioetanolu (E85), budući da u usporedbi s istim automobilom u benzinskom načinu rada, ovaj automobil ima emisije stakleničkih plinova smanjene na razinu bližu dosegu električnih automobila na baterije. U ovom slučaju, procesi potrebni za proizvodnju biogoriva povećavaju potražnju za energijom tijekom životnog ciklusa Pume za 57 posto, ali s obzirom da je 60 posto ukupne potrebne energije obnovljivo, koristi se mnogo manje fosilnih goriva.

Utjecaj mase na emisije stakleničkih plinova i potražnju primarne energije

Ovi izračuni pokazuju značajne razlike između utjecaja svakog automobila na okoliš, ali također otkrivaju značajan utjecaj mase na emisije stakleničkih plinova i potražnju primarne energije. To se jasno vidi za sve tipove pogonskih sklopova iako bi korelacija mogla biti malo iskrivljena za neke automobile zbog razlika u aerodinamičkom otporu ili učinkovitosti pogonskog sklopa. Unatoč tome, glavna poruka je jasna – što je vozilo teže, to više šteti okolišu i potrebna je dodatna energija za vožnju automobila. Općenito, baterijska električna vozila ispuštaju znatno manje stakleničkih plinova tijekom svog životnog vijeka, ali neki od dobitaka su izgubljeni zbog njihove povećane težine.

'Električna vozila i elektrifikacija općenito nude ogroman potencijal u smanjenju stakleničkih plinova, ali sve veći trend težih vozila umanjuje tu mogućnost. Kako bi se tome suprotstavio, Green NCAP poziva proizvođače da smanje masu svojih proizvoda i poziva potrošače da donose odluke o kupnji koje ne uzimaju u obzir samo pogonski sklop njihovih novih automobila, već i njihovu težinu.' rekao je Aleksandar Damyanov, tehnički menadžer Green NCAP-a.

Kako bi bolje ilustrirao kako masa utječe na ekološku izvedbu, Green NCAP je izveo dodatne numeričke simulacije temeljene na Green NCAP mjerenjima u stvarnom svijetu. Ove studije pokazuju da sve tri vrste pogona (električni BEV, nepunjivi hibridni HEV i konvencionalni ICEV), kada im se masa poveća, imaju isti relativni porast potrošnje energije od oko 2 posto na 100 kg. Međutim, njihove apsolutne brojke potrošnje su vrlo različite. Nadalje, veća masa glavni je čimbenik utjecaja proizvodnje vozila na okoliš. Na temelju današnjih procjena, povećanje neto mase od 100 kg potencijalno rezultira dodatnim 500-650 kg emisija stakleničkih plinova i 1,9-2,4 MWh potrošnje energije u proizvodnji vozila (bez baterije, uključujući recikliranje).

Porast mase automobila posljednjih 10 godina

U posljednjih deset godina prosječna masa prodanih vozila porasla je za oko 9 posto ili oko 100 kg. Prodaja malih SUV-ova porasla je pet puta, postavši najprodavanije vozilo u 2022. s oko četiri milijuna prodanih automobila diljem Europe. Velika prodaja SUV-ova dodatno je porasla sedam puta što je dovelo do ukupne prodaje od otprilike 700.000 automobila. Uzimajući u obzir utjecaj težine na potrošnju i na stakleničke plinove GHG i PED (primarna energetska potražnja) za proizvodnju, za kompaktni obiteljski automobil, prosječno povećanje težine od 100 kg odgovorno je za oko 1,4 tone dodatnih emisija stakleničkih plinova i 5,7 MWh dodatne energije.

Prema europskom udruženju proizvođača automobila (ACEA), 2022. godine prodano je 9,3 milijuna vozila, od čega je 12,2 posto bilo električnih na baterije. To dovodi do razotkrivajućeg izračuna – pod pretpostavkom da je osam milijuna vozila u prosjeku 100 kg teže, utjecaj ovog povećanja težine na klimu jednak je otprilike 200.000 dodatnih automobila na europskim cestama.