Da stanje u prometu u Hrvatskoj kad je riječ o sigurnosti svih sudionika nije dobro mnogi će se složiti, a možda i najbolji primjer smo imali jučer kad je veliki dio zemlje zahvatio hladni val s obilnim sniježnim padalinama. Dovoljno je bilo pogledati mnogobrojna izvješća Hrvatskih Autocesta s dionice kroz Gorski kotar, u kojima smo mogli vidjeti brojne udese i puno zaustavljenih vozila na zaustavnoj traci.

Kada smo prošli tjedan pisali o ukidanju obveze paljenja dnevnih svjetala od 31. ožujka izričito smo napomenuli da sa zadnjim danom ožujka, unatoč tada lijepom vremenu u cijeloj zemlji, ne prestaje i obveza upotrebe zimskih guma na 'zimskim dionicama'.

Koliko je vozača doista i odlučilo pričekati do 15. travnja s montiranjem ljetnih guma teško je reći sa sigurnošću. Ali čak i oni vozači koji niti u zimskom periodu u pravilu ne montiraju zimske gume, jer ne žive u područjima Hrvatske u kojima zima pokazuje svoje najgore karakteristike, jučer su imali pravi 'road show'. Tu prije svega mislimo na priobalne županije čije su prometnice izgledale kao one u alpskim zemljama usred prave zime; prekrivene snijegom.

Ipak, vratimo se onome što je jučer objavio Večernji list, a riječ o završenom javnom savjetovanju na temu novog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2020. – 2030.

Dakle, prema novom desetogodišnjem planu do 2030. godine, bi se tako kao jedna od promjena mogla odnositi na trenutno dopuštenu količinu od 0,5 promila alkohola u krvi vozača, a čija bi provedba mogla početi već ove godine, piše Večernji list. Ista mjera od 0,5 promila se naravno ne odnosi na profesionalne i mlade vozače.

Ne treba ni reći da prethodni plan nije ostvario svoj glavni cilj da se u prošlom desetljeću broj poginulih u prometu smanji za 50 posto u odnosu na 2010., na 213. Naime, 2019. bilo je 297 poginulih na cestama, a lani 237, iako su prošla i ova godina obilježene koronavirusnom pandemijom i zatvaranjem gospodarstva te sukladno tome i manjim intenzitetom javnog prometa.

13 područja djelovanja i mjere

Pogledajte samo o čemu smo pisali u Autozoni još sredinom 2019. i o tome kako se Europski parlament izjasnio za obvezne visokotehnološke sustave pomoći za vožnju. Sukladno tome se pisalo kako će od 2022. svi novi automobili u Europi morati biti opremljeni nizom elektroničkih upravljačkih sustava, poput Inteligentne prilagodbe brzine.

Jedna od mjera je i da se istraži učinkovitost sustava Alcohol Interlock i njegov utjecaj na smanjenje broja nesreća te da se potiče profesionalne vozače na korištenje tog sustava. Sukladno provedenim istraživanjima učinkovitosti, predložit će se i obveza ugradnje uređaja Alcohol Interlock u vozila osoba koje su više puta uhvaćene pijane u vožnji.

Među ostalim istražit će se i predložiti rješenja za učinkovitiju naplatu kazna te uvođenje kontrole prosječne brzine, pogotovo u tunelima. Potaknut će se i jedinice lokalne samouprave da nabave uređaje za mjerenje brzine, pri čemu će se tolerancija uređaja za mjerenje brzine svesti na minimalno moguću. Ta tolerancija ili, kako se službeno naziva, sigurnosna razlika iznosi 10 km/h za brzine do 100 km/h, a za veće brzine od toga iznosi 10 posto. Sukladno svjetskim smjernicama, postupno bi se uvodili i sustavi za nadzor brzine u vozilima koji vozače informiraju o njihovoj trenutačnoj brzini te ih upozoravaju voze li nepropisnom brzinom.

Istražit će se i inovativne mogućnosti onemogućavanja vozača da koriste mobitel tijekom vožnje i predložiti rješenja. Kao mjere za pješake i bicikliste navode se edukacije pješaka i provođenje biciklističkih ispita. Nadalje, jedna od mjera je i podizanje svijesti o važnosti međusobnog poštovanja vozača motocikala i mopeda te vozača ostalih vozila.

U odnosu na profesionalne vozače predviđa se unapređenje zakonske regulative vezane za preusmjeravanje prometovanja teretnih vozila na autoceste.

Novi prijedlog novog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2020. – 2030. predviđa edukativne programe o važnosti korištenja pojasa, sanaciju opasnih mjesta, hitnu helikoptersku medicinsku pomoć kao i pomoć brzim brodicama.

Udruga Sigurnost u prometu kritizirala je novi plan jer je, navode, donesen bez analize učinaka prošlog plana. Tako kaže da se u novom planu uopće ne navodi osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa, a što je bilo navedeno u prošlom planu i nije ostvareno. Iz MUP-a su odgovorili da je u izradi novog plana konzultiran širok krug stručnjaka i da se tako došlo do spoznaje da je za sadašnje prilike najbolje za nositelja provođenja plana imenovati MUP, a ne ad hoc osnivati novo tijelo, piše Večernji list.