Prema članku 193. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 15. travnja prestaje vrijediti Odluka o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj. Od danas, dakle, niste više u obvezi imati zimske gume na svom automobilu, no uvijek se postavlja praktično pitanje morate li baš odmah montirati ljetne gume. Uputno je pričekati još koji dan, a zbog toga vas prometna policija sigurno neće kazniti.

Nije zgorega ponoviti koje su to zimske dionice u našoj državi. A najbolje će nam to pokazati karta Hrvatskog autokluba (HAK).

Vratimo se malo na bazične činjenice o samim gumama. Uzmimo da vaše vozilo teži oko 1,5 tona, da je dužine oko 4,5 metara, a sve što vas veže uz podlogu po kojoj se vozite površina je vaše četiri gume (u slučaju osobnog automobila, naravno) na asfaltnoj ili nekoj drugoj podlozi. Ta je površina, manje ili više, površina četiri razglednice! Stoga je izuzetno bitno u kakvom su stanju vaše gume.

Gume na svojoj gaznoj plohi imaju kanale i utore koji osiguravaju sigurno skretanje u zavojima, upravljivost u vožnji kad vozite po pravcu, bolje kočenje te prije svega kako bi se maknuo vodeni film koji se stvori između podloge po kojoj vozite i gazne plohe gume. Primijetili ste možda da nisu svi kanali i utori jednakomjerni po gaznoj površini, a za to ima više razloga. Jedan je geometrija vozila, pa zbog sila koje ne djeluju jednako na vanjskoj ili unutarnjoj strani gume proizvođači rade gazne površine guma koje često imaju asimetričan izgled, odnosno dezen. Isto tako, guma može imati smjer okretanja, nešto slično kao i kod zimskih guma radi boljeg micanja vode, bljuzgavice, snijega ili gripa. U većini slučajeva, asimetričan profil gazne površine dolazi s dimenzijom guma; veće dimenzije koriste veći i jači automobili složenijeg ovjesa i boljih performansi. Blokovi poprečnih utora uvijek su malo različiti po veličini, a njihova uloga je da nam pruže bolji grip (prianjanje) s kontaktnom podlogom te njihova različita veličina ima ulogu sprječavanja stvaranja jednoličnog zvuka kada se guma kotrlja.

Dubina glavnih, uzdužnih kanala, koja je zakonski dopuštena za uporabu, minimalno je 1,6 mm i obično u dnu profila možete naći male 'pragove' koji su upravo za toliko viši od dna kanala. To vam sugerira da kad se gazna površina izjednači s tim markerom – obvezno morate promijeniti gume. Naravno, vrijedi to kad vam se guma ravnomjerno troši po cijeloj gaznoj površini, a što u slučaju većine automobila u Hrvatskoj nije baš uvijek tako. Razlog leži u starom voznom parku u Hrvatskoj, u ne baš čestom odlasku specijaliziranim vulkanizerskim radionicama koje vam mogu podesiti raštimanu geometriju vozila ili špur, nagib i zatur. U pravilu, ako je sve u najboljem redu s vašim vozilom, nemojte oklijevati kad vam dubina kanala dođe na nekih 3 mm. Promijenite gume - to manje košta od mogućih posljedica nesreće.

Uvijek se postavlja pitanje zašto ne bismo nastavili voziti sa zimskom gumom i ostatak godine.

Zimske gume imaju veći udio prirodnog kaučuka koji ne postane tvrd, krut kad temperatura padne ispod sedam Celzijevih stupnjeva te ostaje elastičan i pri vrlo niskim temperaturama. Smjesa materijala od koje je napravljena gazna površina gume, a namijenjena zimskim uvjetima, kombinira prirodnu gumu, silicijev dioksid (SiO2 ili silika, koja služi kao vezivno sredstvo umjesto nekada korištene čađe) i ulje uljane repice. Taj spoj daje zimskoj gumi bolje prianjanje u ekstremnim uvjetima, kao i otpornost na habanje i prianjanje na mokroj podlozi. Mješavina prirodne gume i silike pruža zimskoj gumi vrlo dobru otpornost na trošenje, a ulje od uljane repice pridonosi prianjanju na snijegu i ledu, kao i čvrstoći na trganje, što je čini vrlo otpornom na kontakt s oštrim kamenjem, naprimjer. No porastom dnevnih temperatura prirodna guma se brže troši zbog povećanog trenja o gaznu površinu po kojoj se vozimo, ali i zbog većeg broja sitnih utora - lamela, stoga se zimske gume prije ili kasnije trebaju skinuti s automobila jer ih u protivnom nećemo više imati kad dođe period ponovnog montiranja.

S druge strane, visok udio silike omogućuje gumi postizanje niskog otpora kotrljanja, čime se smanjuje potrošnja goriva i štetne emisije. Ljetne gume stoga imaju manje prirodnog kaučuka, a više sintetičkog kaučuka (jeftiniji je i nema potrebe za velikim temperaturnim područjem prema nižim temperaturama, ali je otporniji prema višim temperaturama). Neki vozači vole koristiti i all-season ili cjelogodišnje gume, no one su više za područja u kojima se klimatski uvjeti često mijenjaju, pa dobro mogu poslužiti za kombinaciju obaju uvjeta. Manje se troše od zimskih guma ljeti, a dobro drže kada su loši uvjeti na cesti. No za velike temperaturne razlike između ljeta i zime u većem dijelu zemlje bolje koristite ljetne gume ljeti, a zimske gume zimi.

Ako pak imate ljetne gume na drugom setu felgi u garaži, naravno da ćete ih sami montirati, no vodite računa o nekoliko stvari: prvo, kada skinete ljetni set guma i montirate zimski, sigurno niste ljetni set dali izbalansirati i one će se svakako neravnomjerno trošiti. Stoga ne štedite, već otiđite kod specijalista za gume i dajte na balansiranje i ljetni set kotača prije njegova korištenja.

Drugo, prednju desnu gumu montirajte na stražnji lijevi kotač. I obrnuto! Time će vam se ravnomjernije trošiti jer u većini slučajeva osobni automobili kod nas imaju prednji pogon, pa zbog proklizavanja, težine prednjeg kraja zbog motora i većih okretnih sila one se i brže troše. No u svakom slučaju nemojte se voditi onom starom 'prednje gume moraju biti uvijek one bolje' - to je samo djelomično točno, ali na prednjem kraju vašeg automobila imate volan pa ako vam guma i postane malo manje precizna zbog istrošenosti, uvijek vam ostaje volan, a njime korigirate svoju putanju. Stoga stražnje gume, osim ako nemate automobil s pogonom na sva četiri kotača, moraju itekako imati dovoljno profila da vam ne 'pobjegne' stražnji kraj, jer vas u tom slučaju može izvući samo vaše vozačko umijeće.

Treće, prednje i stražnje gume ne smiju se jako razlikovati po dubini profila i općem stanju, ali i profili, odnosno proizvođač guma moraju biti identični na sva četiri kotača. Naravno, i ovdje vrijedi iznimka, ako npr. imate različite tvorničke dimenzije guma na svom automobilu, kao što je to slučaj na Smartu. Ovaj savjet uzmite samo kao orijentacijsku vrijednost jer gume moraju biti u dobrom stanju, i to sve četiri.

Četvrto, nakon pedesetak prijeđenih kilometara pritegnite matice ili vijke vaših kotača. Jer novomontirani kotač ne sjedne uvijek od prve na svoje mjesto.

Peto, periodički kontrolirajte tlak zraka u svojim gumama prema preporukama proizvođača vašeg automobila.

Šesto, držite se dimenzija koje su unesene u prometnu dozvolu jer ćete u protivnom biti u prekršaju ako vas zaustavi prometna policija.

AKO STE PROPUSTILI: