Prijedlogom državnog proračuna za 2017., koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor, predviđaju se proračunski prihodi od 121,6 milijardi kuna, a rashodi od 128,4 milijarde, pri čemu bi deficit iznosio 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

'U samim brojkama proračuna ne vidim većih iznenađenja, ali vidim umjereni optimizam po pitanju nastavka gospodarskih trendova, koji bi se onda na prihodovnoj strani reflektirali većim poreznim prihodima, prije svega od PDV-a', kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Ističe i da će prihode podržati nešto veće trošarine, kao i veći prihodi od doprinosa, zahvaljujući poboljšanjima na tržištu rada.

'Pozitivni trendovi na prihodovnoj strani posljedica su nastavka dobre gospodarske aktivnosti i nešto veće apsorpcije EU fondova', kaže Kovač.

Na rashodnoj strani proračuna očekuju se nešto manji rashodi za kamate, dok se, s druge strane, planira rast izdataka za zaposlene. No, tu treba vidjeti, kaže Kovač, kako će se do kraja razviti situacija sa sindikatima, s kojima se razgovara o povećanju plaća u javnim službama.

'Proračun za 2017. predstavlja nastavak stabilizacije javnih financija iz ove godine. No, određeni rizik predstavlja mogućnost da će rast gospodarstva biti nešto sporiji nego što očekuje Vlada, što bi možda imalo posljedice na deficit, premda ne neke znatnije', kaže Kovač.

Vlada je proračun temeljila na procjeni da će se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iduće godine ubrzati na 3,2 posto, dok se u ovoj godini očekuje rast od oko 2,7 posto. 'Mi smo nešto konzervativniji po pitanju rasta gospodarstva u idućoj godini, pa očekujemo između 2,5 i 3 posto', kaže Kovač.

Ističe da proračun predstavlja dobar znak rejting agencijama i Europskoj komisiji. 'Mi smo relativno optimistični u vezi toga što će rejting agencije reći za Hrvatsku do kraja ove i u idućoj godini, pa očekujemo da bi u određenom roku barem izgledi rejtinga mogli biti poboljšani. Uz to, očekujemo da će Komisija iduće godine ukinuti preventivni dio Procedure prekomjernog manjka', kaže Kovač i zaključuje da Vlada, dakako, treba osigurati da se taj planirani proračun i izvrši u 2017. godini.

Brkić: Nema nove ekonomske politike za rješavanje strukturnih problema

Luka Brkić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra, pak, kako se iz proračuna za 2017. ne može iščitati nova ekonomska politika, jer je struktura proračuna ista kao i dosad, te se njime neće riješiti strukturni problemi gospodarstva.

'Pristup izradi proračuna za 2017. sličan je pristupu kakvom smo svjedočili dosad. Njegova se struktura ne mijenja i iz njega se ne može iščitati nikakva nova ekonomska politika. S druge strane, ovoj zemlji treba novi ekonomski sustav', kazao je Brkić.

Iz tog novog ekonomskog sustava treba izdvojiti nove ekonomske politike, no danas se sve svodi na razgovor o monetarnoj i fiskalnoj politici, dodao je.

"Ima nekih 'pretrčavanja' iz stavke na stavku, pa je malo više favorizirana jedna grupacija ljudi. Više je, primjerice, izdvojeno za vojsku na stavci Ministarstva obrane, nešto više je čak i za kulturu, branitelje i slično', istaknuo je Brkić.

Smatra da se ključni ekonomski problemi ne percipiraju na ispravan način, a to su prije svega problemi s izvozom, s konkurentnošću i s tržištem rada, jer Hrvatska nema tehnološki superiorne proizvode i usluge koje se mogu prodavati na tržištu po višim cijenama.

'Mi to nemamo, pa stoga imamo i problem s obrazovnim sustavom. To znači da ne školujemo ljude koji će razvijat svoju imaginaciju, inovaciju i slično, i to kroz sve moguće profile zanimanja', rekao je Brkić.

Tvrdi kako se iz proračuna ne vidi da je uopće tako nešto osviješteno, usprkos tome što Europska komisija u svojim dokumentima stalno pokazuje da su u kontekstu razvoja upravo to hrvatske neuralgične točke.

'Tu ne vidim nikakvih pomaka i u tom smislu nastavljamo kontinuitet koji smo imali i do sada. Tvrdim da nas te politike neće izvesti iz krize u kojoj se nalazimo, iz lošeg gospodarstva i loših uvjeta života u ovoj zemlji, i to bez obzira što je projicirani gospodarski rast 3,2 posto i svi držimo palčeve da se i realizira. Međutim, proračun nije utemeljen na novim politikama koji bi jamčili njegovu održivost i njegov rast. Sada nemamo dugoročno održive izvore rasta, jer naprosto našu razvojnu paradigmu ne mijenjamo, i to mene osobno najviše zabrinjava kada govorimo o proračunu za 2017.', zaključio je Brkić.