Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ponedjeljak je, u sklopu petog po redu natječaja, počela zaprimati zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita, a prvo jutro banke su predale 310 zahtjeva svojih klijenata. APN je dostavljačima banaka koji su predavali dokumentaciju klijenata vrata otvorio jutros u osam sati, a kako je direktor agencije Dragan Hristov izvijestio novinare u sjedištu APN-a, dosad je zaprimljeno 310 zahtjeva za subvencije.
Hristov je rekao da u ovom krugu očekuju tri do četiri tisuće zahtjeva, sukladno iskustvima s prošlih natječaja, te je kazao da je od početka mjere, 2017. godine pa sve dosad podijeljeno subvencija u vrijednosti oko 240 milijuna kuna. Gledano prema strukturi, iako je u velikim gradovima najmanji postotak subvencije, u njih je dosad otišao najveći iznos subvencija, pri čemu, očekivano, najviše u Zagreb, kaže Hristov.
S druge strane, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da ga posebno raduje trend po kojem više nije isključivi prioritet kupovati stanove u centru Zagreba i samom gradu, već što se nekretnine traže i na periferiji glavnog grada, u Zagrebačkoj županiji te u ruralnim sredinama, koje postaju ponovno "aktualne i atraktivne". Horvat podsjeća da je bilo upitnika hoće li se program subvencija nastaviti i u rujnu ove godine, no i ističe da se oko toga nije dvojilo niti sekunde te da su osigurana potrebna sredstva.
Prema procjenama, to za ovu godinu iznosi 10-ak milijuna kuna, dok će kumulativno, za 2021. godinu, biti potrebno između 160 i 180 milijuna kuna. Kako pojašnjava, 10-ak milijuna kuna osiguranih u ovoj godini uključuju činjenicu da će se ugovori početi potpisivati tek idući mjesec, pa će biti maksimalno dvije rate po kreditu koje će se subvencionirati, u studenom i prosincu. "Stoga ocjenjujemo da će 10-ak milijuna kuna biti dovoljno", rekao je Horvat.
Naime, kako je stajalo u oglasu objavljenom 16. rujna, zahtjevi zaprimljeni od početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava.
Horvat je izjavio i da je siguran da ovo nije zadnja godina u kojoj se otvara ovakav natječaj, istaknuvši da se već pregovara i za 2021. godinu.
Siguran je da će se osigurati sredstva u državnom proračunu, tako da ova mjera, dvaput ili jednom godišnje u smislu natječaja, bude kontinuitet i u 2021. godini, kao i godinama nakon nje - 2022, i 2023., izjavio je Horvat.
Napominje i da će model "možda malo" i unaprijediti iduće godine, pri čemu će se pokušati napraviti "zajednički efekt" i POS-ove stanogradnje i modela subvencioniranih kredita.
Horvat otkriva da će se u segmentu poticane stanogradnje (POS) pokušati napraviti iskorak za one obitelji koje širom Hrvatske žele koristiti taj model, u smislu da ih se ne izloži odmah "pritisku" ulaska u kreditne aranžmane, već da u sklopu modela dobiju priliku nekoliko godina konzumirati stanarsko pravo, dok ne dođu do mogućnosti dobivanja kredita za rješavanje stambenog pitanja.
U kontekstu i aktualne afere u "slučaju Janaf", novinari su Horvata pitali je li jedno od rješenja i vraćanje sigurnosnih provjera ministara, odnosno bi li one trebale biti i na najvišoj razini te koliko bi se često trebale provoditi. Horvat je odgovorio da je do sada u svojoj političkoj karijeri dva puta prolazio sigurnosnu provjeru i smatra da se taj mehanizam nije smio ukinuti.
"Svatko tko ulazi u politiku mora biti čistih ruku i obraza (...) Ja u institucije RH vjerujem, radim na tome da im se stvaraju pretpostavke da rade iz dana u dan što je bolje moguće, a bude li potrebe ministre i dužnosnike provjeravati i nekoliko puta godišnje, ja neću imati ništa protiv", ustvrdio je Horvat.
Upitan bi li i danas prošao jednu takvu provjeru, Horvat je odgovorio da je zadnju provjeru prošao 2016. godine, a ako je potrebno, na nju je i danas spreman.