Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila odgovor na interpelaciju SDP-a o radu Vlade, zbog njezina postupanja u postupcima koje će pred međunarodnim arbitražnim sudištima dio banaka pokrenuti protiv Republike Hrvatske, zbog donošenja zakona kojima se regulira konverzija kredita u 'švicarcima'.

Dio tog odgovora čine i podaci o provedenim konverzijama, koje je Ministarstvu financija dostavilo 11 banaka. Prema tim podacima, ugovore o kreditima vezanima uz 'švicarce' ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna. Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite. Ukupno stanje kredita nakon konverzije iznosi 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Vladinog odgovora, iznosi iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi milijardi kuna.

Reagirajući na te podatke, iz Udruge Franak ističu da se 'iznose zbirni podaci koji nisu dovoljno precizni u jednome dijelu, pa se tako spominju zbirno glavnice i kamate, da bi se na kraju ukupan rezultat konverzije prikazao samo kroz smanjenje glavnice, a da se ukupni iznosi samih glavnica bez dospjelih kamata prije i poslije konverzije uopće ne vide u izvještaju'.

Tako, među ostalim, navode kako u izvještaju piše da učinak konverzije iznosi 6,6 milijardi kuna plus jedna milijarda kuna preplate umanjene za manjak preplate, što je ukupno 7,6 milijardi kuna. No, ističu iz Udruge, 'tu se pojavljuje matematička nelogičnost'

'Ako je prije konverzije stanje bilo 20,9 milijardi, a nakon konverzije 15,4 milijarde, to znači da je učinak 5,5 milijardi kuna, a ako se tome pribroji efekt preplate i manjka, onda je to ukupno 6,5 milijardi kuna, a ne 7,6 milijardi kuna kao što se navodi u predloženom izvještaju', kažu iz Udruge te dodaju i da će banke zapravo na temelju konverzije 'imati trošak od 5,2 milijarde kuna, jer će im se 1,3 milijarde refundirati kroz oslobođenje od poreza'.

Također, dodaju, 'ukupno je preplaćeno približno 3 milijarde kuna nezakonito naplaćenih kamata, a ako se tome dodaju 2 milijarde zateznih kamata, banke su prije konverzije CHF dužnicima bile dužne oko 5 milijardi kuna. Država im posredno vraća 1,3 milijarde kuna kroz oprost poreza na dobit'. Dakle, zaključuju iz Udruge Franak, banke na kraju nisu izgubile ništa.

Stoga smatraju da je bi arbitraža u Washingtonu bila neprihvatljiva, 'jer ta arbitraža između ostaloga ne bi razmatrala proporcionalnost u dobitima i gubicima, nego bi razmatrala samo uložene investicije i gubitak investitora odnosno vlasnika banaka' te ističu da jedini koji mogu i smiju imati ovlast u pravnim procesima u vezi s konverzijom jesu hrvatski i EU sudovi.