Thanksgiving ili Dan zahvalnosti je prošao, a Amerikancima su na trpezama ostala brda hrane. Ni najgladniji gosti ne mogu svladati 46 milijuna purana većih od noja, ispunjenih kaloričnim nadjevom, brojne priloge, pitu od bundeve i druge jestvine. Stol mora biti krcat, ali domaćini ne mogu zgotoviti sva jela na dan proslave, pa se dio toga priprema koji dan ranije, što znači da dolaze na stol kao stara. Isto je s nadolazećim božićnim praznicima.

Uz to domaćini danima jedu ostatke hrane, a baš u to vrijeme - kao i u dane nakon božićnih praznika i Uskrsa - liječnici i bolnice imaju najviše posla zbog želučanih tegoba i trovanja. Mediji zato svake godine u ovo doba savjetuju građanima kako spriječiti zarazu salmonelom, listerijom, Escherichijom coli, Shigellom i drugim neprijateljima pri konzumiranju stare, nedovoljno termički obrađene i nepropisno čuvane hrane.

Dan zahvalnosti ili Božić nisu jedina razdoblja u kojima se Amerikanci truju finom papicom. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuje da se u Sjedinjenim Državama godišnje njome otruje 48 milijuna ljudi, 128.000 ih bude hospitalizirano, a 3000 njih umre, dok su istraživači ustanovili 250 vrsta bolesti povezanih s hranom. U nas su pak Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za hranu prije dvije godine pokrenuli medijsku kampanju s ciljem informiranja građana o pravilnom postupanju s namirnicama da smanje 23.000 prijavljenih slučajeva oboljelih koji su 2016. završili na bolničkom liječenju.

Danas ne možete zamisliti kućanstvo bez hladnjaka, supermarkete bez rashlađenih polica, transport hrane bez hladnjača i namirnice bez konzervansa (sjetite se rata SAD-a i Europe oko uvoza američke klorirane piletine). Ipak, na globalnoj razni zastrašuje broj zaraženih i oboljelih zbog kontaminirane hrane. Prema najnovijoj procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od toga godišnje oboli 600 milijuna osoba, gotovo svaka deseta u svijetu, a umre ih 420.000 – skoro pola Zagreba – što u konačnici rezultira gubitkom 33 milijuna godina zdravog života. Najgore je to što su 40 posto žrtava mališani mlađi od pet godina i što ih zbog trovanja hranom godišnje umre 125.000.

Mada naši stručnjaci kažu da su kućanstva najčešće mjesto izlaganja patogenim mikroorganizmima, u današnje vrijeme globalizirane proizvodnje hrane, kada na naše police stiže slatkovodna riba iz Vijetnama, svinjetina iz Kine, patke iz Mađarske i jaja iz Poljske, prehrambeni lanac sve je duži i složeniji. Mijenjaju se prehrambene navike, stalan rast stanovništva u svijetu traži industrijalizaciju poljoprivrede i proizvodnje mesa, dok turizam i putovanja rastu, a s njima i kupovanje i konzumiranje jela na javnim mjestima.

Množe se bakterije, virusi, paraziti i prioni (proteinske zarazne čestice koje uzrokuju bolesti životinja prenosive na ljude, kao što je kravlje ludilo) jer su se ozbiljne epidemije bolesti izazvane hranom u posljednja dva desetljeća pojavile na svim kontinentima. Uz to dolaze toksini i otrovne kemikalije dokazujući se svako malo u zagađenoj hrani, a kao šlag na torti tu su još visoke temperature zbog klimatskih promjena, što utječe na sigurnost hrane povezane s proizvodnjom, skladištenjem i distribucijom.

Zbog uvoza zaraženih sjemenki piskavice iz Egipta, u Njemačkoj je 2011. izbila epidemija entero-hemoragične Escherichije coli koja se proširila u osam europskih država i Sjevernoj Americi, zarazivši 4100 osoba, od kojih je 53 umrlo. Zbog kontaminacije mlijeka za dojenčad melaminom 2008. u Kini je oboljelo 300.000 novorođenčadi i male djece, od kojih je šestoro umrlo. Zbog nedovoljno pečenih hamburgera u američkom su lancu brze hrane Jack in the Box bakterijom E. coli 1993. zaražena 732 gosta, nakon čega je lanac otišao na bubanj. Prije nekih mjesec dana kompanija za preradu mesa u New Jerseyju morala je povući iz prodaje 50 tona mljevenog mesa jer je 'začinila' govedinu mljevenom plastikom.

O norovirusu se obično govori kada izbije infekcija na kruzerima jer se on lako prenosi među ljudima u skučenom prostoru, a oboljeti zbog konzumiranja neispravne hrane posebno je neugodno na putovanjima u stranim zemljama. Tako je Daily Mail objavio istraživanje o zemljama s najzagađenijom hranom na svijetu, prema kojemu ispada da se na toalet najviše trči u Španjolskoj, zatim u Grčkoj, Italiji, Francuskoj i Sjedinjenim Državama. Hrana u tim zemljama zasigurno nije najzagađenija na svijetu, ali Britanci su tamo najčešći turisti, pa odatle i statistika. Slično je i s drugim istraživanjima.

Na temelju tisuću izvješća iz 73 zemlje globalne kompanije za praćenje sigurnosti hrane Food Sentry, pravila o sigurnosti najmanje se drži Kina, za njom su odmah SAD i Indija, a tu su se našli i Vijetnam, Japan, Turska, Francuska, Španjolska... U većini prozvanih zemalja, osim u SAD-u, tvrdi Food Sentry, sigurnosni problem broj jedan su ostaci pesticida. U kineskim gotovim proizvodima, voću i začinima pronađene su 32 vrste (u kuminu šest različitih pesticida), a slijede teški metali (naročito u cimetu, rakovima, morskoj travi, dječjoj hrani), pa pretjerano korištenje antibiotika, naročito u plodovima mora (Kina, Vijetnam) te obilno korištenje kemijskih dodataka poput konzervansa i boja.

Osim zdravstvenih tegoba, trovanje hranom za sobom povlači troškove liječenja i bolovanja, a s bolovanjima smanjenu plaću. Tko će to platiti? U Nashvilleu upravo traje sudski proces u kojemu 20 gostiju tuži najpopularniji restoran u gradu Milk&Honey zbog trovanja pokvarenim jajima, tražeći šest milijuna dolara odštete za pretrpljene novčane, fizičke i duševne boli. Restoranu očito više ne teku med i mlijeko.

Ali koga ćete tužiti ako vas američki prijatelj pozove za svoju trpezu na Božić ili Dan zahvalnosti i otruje vas pokvarenim jajima? Pa domaćina, dakako. No kako će se protiv vas osigurati domaćin? Danima uoči Dana zahvalnosti i Božića američke osiguravajuće kuće se natječu oko toga tko će dati najbolju ponudu osiguranja za slučaj da domaćin otruje gosta hranom, napije ga i u takvom ga stanju pusti sjesti za volan; ako njegov gost u veselom raspoloženju izgazi susjedov travnjak ili ako na domaćinovom terenu zbog poledice padne na leđa. U takvim slučajevima osiguranje pokriva bolničke troškove, izgubljenu dobit zbog izostanka s posla i sudske troškove ako ga gost tuži sudu.

Da stvar nije sasvim bezazlena, dokazuje osiguravajuća kuća HUB International nudeći kao početnu svotu osiguranja od odgovornosti - 100.000 dolara.