Vujović nam je otkrio da se više od trećine svih nekretnina u Hrvatskoj proda u Zagrebu, a pola na obali. Najskuplji kvadrat prodan lani koštao je nevjerojatnih 36.000 eura, a radilo se o kafiću na Stradunu, dok je najskuplji stan postigao cijenu od 16.000 eura po kvadratu i nalazi se u Opatiji, kaže nam Vujović. Osim što vodi agenciju Opereta, koju je i osnovao, drži funkciju dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, ali ima i dodatan biznis - uzgoj borova.

Upitan kad se može očekivati pad cijena nekretnina, Vujović kaže da je tržište u fazi hlađenja i promet nekretninama već pada te će se taj trend preliti i na 2024. 'Cijene više ne bi trebale rasti, no generalno je još prerano za priču o njihovoj korekciji', dodaje.

U Hrvatskoj, kaže Vujović, postoji velik broj ulagača koji kupuju nekretnine kako bi očuvali vrijednost svojeg novca jer su kamate na oročenja u banci bile vrlo niske, no sad se i to mijenja. 'Imali smo veliku potražnju, malu ponudu i relativno malo novogradnje. Zbog nerealno velike potražnje stariji stanovi za adaptaciju postizali su astronomske cijene', pojašnjava.

Lokal od 36.000 eura po kvadratu

U Zagrebu se, kaže, danas kvadrat polovnog stana trži za 2800 eura, a novogradnja za oko 500 eura više, tj. 3200 eura. 'Najskuplji kvadrat u Zagrebu ide i do 16.000 eura na Cvjetnom trgu. Kupcima koji to žele ništa ne predstavlja nekoliko stotina eura viša ili niža cijena po kvadratu', dodaje.

Najskuplji kvadrat koji je ove godine prodan u Hrvatskoj odnosio se na lokal na Stradunu, a radi se o nevjerojatnih 36.000 eura, no i stan u Opatiji postigao je astronomsku cijenu od 16.000 eura po kvadratu.

U kontekstu opće inflacije, Vujovića ne čudi cijena kvadrata stana u Zagrebu od 2800 eura, iako je ranije govorio da nikad neće probiti barijeru od 2500 eura.

No ipak, napravio je i distinkciju: 'Rekao sam da kvadrat stana neće koštati više od dvije tone kruha i sad smo tu. Kruh je od 2021. do danas poskupio 50 posto, a stanovi nisu toliko skuplji. Je li to prihvatljivo za prosječnog građana – nije. Ali mi nismo samo hrvatsko tržište, nego tržište EU-a, za čije su pojmove naše cijene niske', kaže.

Nijemci obožavaju hrvatsku obalu

Cijene stanova pumpaju i strani kupci jer su lani napravili 37 posto prometa. Najveći kupci su Nijemci, Austrijanci i Slovenci, no zbog loših gospodarskih pokazatelja u Njemačkoj i prijeteće recesije već se vidi pad potražnje.

'Nijemci kupuju po obali, Zagreb ih jako malo zanima. Amerikancima je najzanimljivija Istra, kao auto i aviodestinacija. Dubrovnik je jedina svjetska destinacija, sve ostalo su europske', kaže Vujović.

Veliko je pitanje i APN, a vjerojatno ga više neće biti. 'Nadamo se da ga neće biti. Zamislite da ste prije pet godina kupili stan i sad vam još netko drugi pomaže otplaćivati dug. Najveći nedostatak APN-a bio je ograničeni rok trajanja i novca koji je bio u njemu, pa je u kratkom vremenu došlo do goleme potražnje. Kad APN-a ne bude, imat ćemo normalniju situaciju', kaže Vujović i dodaje da mladi prilikom kupnje prve nekretnine trebaju pomoć lokalne zajednice i države, najbolje gradnjom novih stanova.

'Kod nas je problem to što nema stanova za najam, pa ljudi žele kupiti stan. Tržište najma nije regulirano, ne znate što će vam se dogoditi kao podstanaru ako imate kućnog ljubimca ili kad dobijete dijete. Kad bi postojao organizirani najam, on bi bio popularniji i riješio bi problem svih onih koji ne mogu kupiti stan', dodaje.

Kod nas je poznat i fenomen velike razlike između oglašene i realizirane cijene jer postoje ljudi koji bi prodavali jer doista žele prodati nekretninu, a postoje i oni koji postavljaju nerealne cijene. Razlika između oglašenih i realiziranih cijena iznosi oko 20 posto, ponajprije zbog prodavatelja koji traže tih spomenutih 20 posto više i oni će morati korigirati svoja očekivanja. Podsjeća da je prije zadnje krize 'svaki doktor bio investitor, a svaki konobar agent za nekretnine', te da takvih pojava ima i danas.

Na pitanje novinara tportala Luke Filipovića je li sazrelo vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine, Vujović kaže da je samo pitanje vremena kad će on konačno biti uveden, ali da pritom treba paziti na ljude s nekretninama koje ne žele i ne mogu prodati, zbog čega treba biti jako socijalno osjetljiv.

'Imamo ljude koji prihoduju od turizma i kupuju nekretnine u Zagrebu - oko 55 posto ljudi u ljetnim mjesecima kupuje gotovinom. Oni kupuju manje stanove u zoni tramvaja, a naravno da je novogradnja uvijek posebno atraktivna, ali nje nema dovoljno i proda se još u fazi temelja', ilustrira Vujović.

Manje je poznato to da se Vujović prije deset godina bacio u biznis uzgoja borova te istaknuo kako se nada da bi mu se oni uskoro mogli početi isplaćivati. 'Malo sam disperzirao rizik i ove godine se nadam da će borovi uprihoditi nešto', rekao je te dodao da osim u njih ulaže u umjetnine.

'Tu treba znati što se kupuje. Nije svaka slika - slika, kao što niti nekretnina nije nekretnina. Nije vam svejedno kad uđete u stan i vidite kakva je slika na zidu ili kakva skulptura krasi interijer. Umjetnine su poseban svijet i sasvim druga dimenzija', zaključio je Vujović.

Cijeli intervju pogledajte na tportalovu kanalu na YouTubeu.