RBA Analiza

Broj mirovinskih osiguranika pada, u siječnju ih je bilo manje od 1,5 milijuna

14.02.2018 u 09:59

Bionic
Reading

Krajem siječnja ukupni broj mirovinskih osiguranika u Hrvatskoj bio je nadomak 1,5 milijuna, što je uslijed sezonskih čimbenika nešto manje u odnosu na prosinac lani, ali je na godišnjoj razini nastavljen trend njegova rasta koji traje od ožujka 2015., navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA)

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem siječnja bilo je 1,47 milijuna osiguranika, što je za 0,4 posto ili 6.413 osiguranika manje nego krajem prosinca lani.

Time je nastavljen trend smanjenja broja osiguranika na mjesečnoj razini, koji je započeo u kolovozu lani, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće HZMO-a.

Navode da je takav trend posljedica uobičajenih sezonskih kretanja kada se, nakon završetka središnjeg dijela turističke sezone koja generira povećani broj zapošljavanja, broj osiguranika počne smanjivati.

No, u odnosu na isti mjesec prošle godine, broj osiguranika u ovogodišnjem siječnju veći je za 2,5 posto, čime je nastavljen rast njihova broja koji neprekidno traje od ožujka 2015.,

Podrška rastu na godišnjoj razini došla je od rasta broja osiguranika u većini djelatnosti.

Približavanjem proljetnih mjeseci i uskršnjih blagdana, koji obilježavaju službeni početak turističke (pred)sezone, pod utjecajem sezonskih čimbenika može se očekivati povećanje broja osiguranika, kažu analitičari RBA.

Prosvjed u Splitu
  • Prosvjed u Splitu
  • Prosvjed u Splitu
  • Prosvjed u Splitu
  • Prosvjed u Splitu
  • Prosvjed u Splitu
    +12
Prosvjed splitskih umirovljenika zbog malih mirovina i lošeg socijalnog stanja Izvor: Cropix / Autor: Mario Todoric / CROPIX

Na godišnjoj razini promjene broja osiguranika zadržat će se u pozitivnom teritoriju odražavajući nastavak povoljnih gospodarskih kretanja, ističu.

"Međutim, unatoč pozitivnim pokazateljima u kretanju zaposlenosti ostaje činjenica da se Hrvatska prema pokazateljima tržišta rada nalazi na začelju EU, a slabosti tržišta rada uvelike određuju potencijal rasta BDP-a i plaća. Tu se ponovo javlja stara priča o strukturnim problemima neusklađenosti ponude ii potražnje, padu radno sposobnog stanovništva, kao i procesu demografskog starenja. Stoga suočavanje s problemima s gubitkom jednog od najvrjednijih resursa rasta, rada, ostaje golem izazov nositeljima ekonomske politike i u idućem razdoblju", napominju analitičari RBA.