Ne zamarajući se previše standardom građana, Vlada je odlučila napuniti državnu blagajnu kriznim nametom, povećanjem stope PDV-a i uvođenjem trošarina. Pridodamo li tome poskupljenje kredita najveće hrvatske banke, ukidanje besplatnih udžbenika i zagrebački harač u obliku proširenja parkirališnih zona, nakon povratka s odmora građane očekuje bolan rebalans kućnog proračuna
Zbog niza Vladinih udaraca građani će mrzak, a mnogima i nejasan pojam recesije moći pobliže upoznati kad mi počnu nestajati kune iz novčanika.
Haračem na plaće, honorare i mirovine
Krizni namet udarit će građane po džepu za dva ili četiri posto, ovisno o tome prelazi li im plaća 3.000 odnosno 6.000 kuna. Zbog uvođenja kriznog nameta obitelj s dvije prosječne plaće od 5.500 kuna morat će preživjeti sa 220 kuna manje.
Labav dogovor o nepovećavanju cijena
Unatoč dogovoru s premijerkom Kosor o zadržavanju cijena, veliki trgovački lanci počeli su se ponašati tržišno. Prebacili su povećanje PDV-a na kupce poskupljenjem zasad tek dijela proizvoda. Iako je Ina nakon poskupljenja goriva zbog intervencije Vlade vratila cijene na razinu od prije 1. kolovoza, za očekivati je da će ona kao kompanija u većinskom privatnom vlasništvu rast poreza prebaciti na potrošače. Zbog početka oporavka svjetskog gospodarstva raste potražnja za naftom, pa analitičari očekuju rast cijene, što bi na jesen moglo dodatno pritisnuti naš standard povećanjem cijena goriva, kao i s time povezanim troškovima prijevoza.
Poskupljenje kredita
Vrijeme kada je intervencijom premijera spriječeno podizanje kamata gotovo je zaboravljeno. Otada je prošlo više od osam mjeseci, a za to vrijeme je većina hrvatskih banaka već povisila kamatne stope. U kolovozu će ranije najavljene povećane rate dobiti korisnici kredita najveće banke u Hrvatskoj - Zabe. Na primjeru prosječnog stambenog kredita od 70.000 eura koji je ugovoren na 20 godina, mjesečna otplata kredita porast će za 150 kuna. Procjenjuje se da većina korisnika stambenih kredita Zabe može očekivati anuitete veće do 300 kuna.
Rast cijena usluga mobilnih operatera
Zbog Vladine odluke o povećanju PDV-a sa 22 na 23 posto i uvođenje trošarina od 6 posto, mobilni operateri mogli bi na jesen podići cijene svojih usluga. U slučaju poskupljenja od 7 posto, mjesečni bi račun od 200 kuna mogao skočiti na 214 kuna. U četveročlanoj obitelji bi mjesečni izdatak za mobitele od 800 kuna tako narastao na 856 kuna.
Nema više besplatnih školskih knjiga
Zbog krize je otkazan i projekt besplatnih udžbenika, koje će sad dobivati samo 23.000 socijalno najugroženijih učenika. Za roditeljski novčanik to predstavlja dodatni godišnji trošak od oko 800 kuna za prvi razred do oko 1.900 kuna za sedmi i osmi razred.
Od jeseni skuplji studentski domovi
U krizi se aktualiziralo pitanje 'nerealno' niskih cijena studentskog smještaja i hrane, pa bi se i subvencije mogle otopiti. Prema neslužbenim izvorima, studenti bi umjesto dosadašnjih stotinjak kuna svoju studentsku sobu mogli plaćati i tri puta više, a poskupjet će i prehrana u menzama.
Širenje parkirališnih zona - originalni zagrebački harač
I dok je dva tjedna prije izbora gradonačelnik proširio zonu besplatnog tramvajskog prijevoza u Zagrebu, na ljeto je odlučio gradsku blagajnu popuniti proširenjem područja za naplatu parkinga. Izmjenom je treća zona došla do Save, a prošireno je parkiranje u prvoj zoni, u kojoj sat parkiranja košta 14 kuna. Zbog ovog Bandićevog trika Zagrepčani će plaćati duplo skuplji parking. Stanari koji su živjeli u primjerice drugoj zoni kartu su plaćali 55 kuna mjesečno ili 660 kuna godišnje, a prelaskom u višu zonu za parking će izdvajati 110 kuna mjesečno ili 1.320 kuna godišnje.
