Za ovu godinu HUP je korigirao na niže svoju prvotnu prognozu rasta domaćeg BDP-a s tri posto na 2,3 posto. Glavni razlozi za to su pogoršanje ekonomskih trendova na području EU-a, što posljedično znači pad izvoza, i podbačaj investicija.

'Investicije vezane za fondove EU-a imaju solidan rast, ali domaći privatni sektor smanjio je investicije prvenstveno zbog rasta kamatnih stopa, rasta izdataka za zaposlene i nesigurnog poreznog okruženja. Poduzetnici se pitaju hoće li i dalje ostati porez na ekstradobit. Zbog toga se teže odlučuju na ulaganja', rekao je Stojić.

Unatoč usporavanju ekonomskog rasta, Hrvatska će u srednjoročnom razdoblju nastaviti s bržim tempom - HUP prognozira rast od 2,5 do tri posto - u odnosu na prosjek EU-a.

'Dobri smo, ali nema mjesta euforiji. Ključno će biti održati stopu rasta. Ona mora biti podržana reformama. Za srednji rok važan je rast produktivnosti. Treba se temeljiti na nizu reformi kojima se olakšavaju uvjeti poslovanja i investicijama u istraživanje i razvoj. Moramo jačati konkurentnost poduzeća. BDP po zaposlenom nam je u ključnim sektorima dva do tri puta niži od prosjeka EU-a', naglasio je Stojić.

U ovoj godini, prema prognozi HUP-a, izvoz će nam pasti za 1,6 posto ponajviše zbog krize u Njemačkoj.

Inflacija će se zadržati na visokih osam posto, s tim da bi se u 2024. trebala prepoloviti na četiri posto. 'Očekujemo snažan pad cijena uvoznih proizvoda, što će slijediti i cijene u trgovinama, jer najveći dio toga uvozimo. Kad je riječ o cijenama usluga, one će i dalje ostati glavni razlog zbog kojeg će inflacija biti na prosjeku eurozone', izjavio je Stojić.

Kao ključan faktor gospodarske stabilnosti Stojić je istaknuo tržište rada. Nezaposlenost pada, stope zaposlenosti ubrzavaju, a nastavit će se i rast bruto plaća. U ovoj godini plaće će porasti za 13,4 posto, a iduće godine za 7,2 posto.

'Plaće nam rastu dva puta više nego na području EU-a', rekao je Stojić.

Javne financije su nam nikad bolje i glavni ekonomist HUP-a očekuje da će kreditni rejting Hrvatske sa sadašnjih BBB+ porasti na čisti 'A'.

'Uredne javne financije treba iskoristiti za snažno porezno rasterećenje. Kada gledate porezni klin u Hrvatskoj i usporedite ga s EU-om, mi smo i dalje u nepovoljnom položaju u odnosu na sve strukturno usporedive zemlje. Na srednju bruto dva plaću od 2000 eura država uzima oko 850 eura i to nisu primanja koja obećavaju visoki standard', naveo je Stojić.

U HUP-u vide ICT industriju kao našu potencijalno snažnu konkurentsku prednost. Kad se gleda zadnjih sedam godina, ICT sektor nam je rastao brže nego što je to slučaj na području EU-a i on bi u narednih deset godina mogao prestići turizam po udjelu u ukupnom BDP-u.

'Turizam nam trenutno čini 11-12 posto BDP-a, a sektor ICT-a bi u narednim godinama mogao narasti na 13 posto. Mislim da bismo sve karte trebali baciti upravo na ICT', uvjeren je Stojić.