Premda je HNB subotnjim priopćenjem, kao i viceguverner Vedran Šošić u svojim posljednjim izjavama, nastojao ublažiti kritiku Vladinog rješenja problema kredita u 'švicarcima', iz pisma guvernera Vujčića ministru Lalovcu - koje nije slučajno dospjelo u javnost - jasno je da se HNB oštro protivi najnovijim Vladinim mjerama. Ipak, pojavile su se nedoumice kakav je stav HNB-a i guvernera Vujčića oko franka i čiju stranu drži ta institucija. Tportal stoga podsjeća što je sve točno u posljednjih godinu dana govorio guverner Vujčić i kakve je ocjene o problemu dužnika u 'švicarcima' imao HNB
Svoje viđenje problema kredita u 'švicarcima' Vujčić nikada nije konkretizirao. Iz rijetkih izjava o mogućim rješenjima problema može se zaključiti da se guverner izričito protivi jedino konverziji u kune zbog udara na devizne pričuve, a sve druge mogućnosti bile su mu više ili manje prihvatljive.
HNB je još u siječnju nakon krizne situacije sa 'švicarcem' izašao s dokumentom od desetak stranica pod nazivom 'Neke činjenice o kreditima u švicarskim francima i nekim mogućnostima državne intervencije'. Među mogućim scenarijima za rješenje problema navedena je i opcija konverzije kredita u euro. Zanimljivo je da se u tom dokumentu navodi da u slučaju konverzije u euro ne bi došlo do smanjenja deviznih pričuva.
Međutim, upozorava se da bi konverzija dovela do rasta kamatne stope za dužnike i, također, da bi konverzija po tečaju nižem od tržišnog izazvala gubitke, a prema tadašnjem HNB-ovom izračunu konverzija po tečaju franka od 6,39 kuna, dovela bi do troška od 3,8 milijardi kuna.
U prvom istupu nakon objave tog dokumenta Vujčić se založio za rješenje koje najmanje opterećuje banke, a koje predviđa pomoć samo za financijski ugrožene korisnike kredita.
Prema tom prijedlogu, koje su i banke objeručke prihvatile, trebalo je bez zakonskih intervencija u ugovorne odnose omogućiti klijentima koji ne mogu otplaćivati kredite da bankama prepuste nekretninu i ostanu u njoj kao zaštićeni najmoprimci.
U kasnijoj doradi ove mjere bankari su predložili da država otkupi te nekretnine, što je posebno razljutilo ministra financija Borisa Lalovca.
Kada je riječ o mogućoj konverziji kredita u euro, unatoč deklarativnoj podršci, Vujčić se nikada nije izjasnio na koji bi se način ona trebala provesti. U ožujku je na razgovorima s predstavnicima Udruge Franak nagovijestio mogućnost konverzije u eure, a sastanak je završio u optimističnim tonovima. Međutim, ljubav je ubrzo pukla jer su ga iz Udruge Franak prozvali da manipulira podacima.
Prema svjedočenju viceguvernera Šošića u emisiji 'Otvoreno' u ponedjeljak navečer, predstavnici HNB-a sudjelovali su i u Vladinoj radnoj skupini za izradu modela konverzije u euro, no na kraju nisu bili upućeni u konačno rješenje, što ih je neugodno iznenadilo.
Iz pisma ministru Lalovcu, u kojem se očituje o njegovom rješenju za dužnike u švicarskim francima, jasno je da je za Vujčića, kao i za bankare, neprihvatljiva konverzija za sve dužnike, neovisno o socijalnom statusu.
Zato se u očitovanju posebno ističe da će konverzijom profitirati kućanstva i osobe koji su kreditirali svoju gospodarsku aktivnost, a najranjiviji dužnici i dalje će imati problema u otplati kredita.
Iz pisma se može zaključiti i da je Vujčić neugodno iznenađen visinom troška prebačenog na leđa banaka, što je i bio glavni povod za oštra upozorenja o opasnostima takvog rješenja za stabilnost financijskog sustava i zaključak da bi ono u konačnici moglo donijeti više štete od koristi.
Hrvatska narodna banka danas će objaviti izvješće o problematici zaduženja dužnika s mogućim posljedicama konverzije, na osnovi kojeg bi trebala biti jasnija pozicija HNB-a u čitavoj ovoj priči o 'švicarcima'.
