Europska komisija danas će objaviti jesenske makroekonomske prognoze za sve zemlje članice. U posljednjim prognozama u svibnju Europska komisija za Hrvatsku je predvidjela pad BDP-a, a očekuje se da ni jesenska procjena neće biti pozitivna. I dok u određenim državama strepe od ovih brojki, premijer Zoran Milanović jučer je u svojim izjavama relativizirao njihov značaj istaknuvši kako prognoze imaju i druge institucije, kao što je Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, i da se radi o jednom 'kolažu očekivanja'
Milanović je jučer tako kazao kako 'mi imamo svoje brojke koje su malo bolje nego prije'.
'U sljedećoj godini bit će bolje. Prognoze imaju i Svjetska banka, i Međunarodni monetarni fond i Hrvatska narodna banka. To je jedan kolaž očekivanja, a očekivanja u cijeloj Europi u ovom trenutku nisu onakva kakva bih ja htio da jesu', kazao je Milanović, kako javlja HRT.
Europska komisija objavljuje kratkoročne makroekonomske prognoze tri puta godišnje: na proljeće, jesen i zimu. Te prognoze potom koristi u postupcima nadzora, poput Postupka prekomjernog deficita (EDP), makroekonomskih neravnoteža, Europskog semestra...
Komisija je u proljetnim ekonomskim prognozama koje su bile objavljene 5. svibnja predviđala pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini za 0,6 posto, dok je potkraj veljače najavila blag rast od 0,5 posto. Skroman oporavak tada je predviđala tek sljedeće godine, kada očekuje rast BDP-a od 0,7 posto.
Hrvatska vlada zbog intenziviranja negativnih makroekonomskih kretanja u zemlji ove godine očekuje pad BDP-a od 0,7 posto.
