Nesigurnost koja vlada na globalnom financijskom tržištu natjerala je mnoge ulagače, pa čak i uvijek oprezne mirovinske fondove i osiguravajuće kuće, da zaštitu potraže u zlatu. Zbog velike potražnje cijena žutog metala iz dana u dan obara povijesne rekorde, tako da je sad unca čistog zlata pet puta skuplja nego prije deset godina.

O daljnjem kretanju vrijednosti zlata te o tome isplatili li se građanima u Hrvatskoj sudjelovati u globalnoj 'zlatnoj groznici', razgovarali smo sa Svenom Sambunjakom, glavnim urednikom portala Srebrozlato.com i jednim od najboljih poznavatelja svjetskog tržišta plemenitih kovina kod nas.

Isplati li se ulaziti u rizik kupovine zlata sad kad je na povijesnim vrijednostima? Za primjer, prije dvije godine na vrhuncu burze mnogi hrvatski građani kupovali su dionice da bi ubrzo to požalili?

Ovisi kako gledate na trenutačnu krizu i što očekujete da će se događati u budućnosti. Uzmimo cijenu nafte u zadnjih deset godina izraženu u funtama, dolarima, eurima i zlatu. Vidjet ćete da je cijena barela nafte u svim papirnatim valutama dramatično fluktuirala, ona je rasla u užasnim odnosima 1:10 ili 1:15. Kad gledate odnos zlata i nafte, to je jedna manje-više ravna linija. Drugim riječima, zlato je kroz povijest imalo tu sposobnost da čuva kupovnu moć.

Znači, ako mislite da se kupovna moć svjetskih valuta neće mijenjati ili da će rasti, tad ne kupujete zlato.

Ako smatrate da će njihova moć pasti, onda bez obzira na trenutnu cijenu kupujte zlato.

Ja vjerujem da će kupovna moć svih svjetskih valuta znatno opadati u godinama koje su pred nama. Na Zapadu se posrnula gospodarstva, kompanije i banke trenutačno spašavaju samo na jedan jedini način, a to je tiskanjem novca. SAD je u nekoliko mjeseci 2008. udvostručio količinu novca u optjecaju u odnosu na količinu dosegnutu od uvođenja dolara prije više od dvjesto godina, pa do te kobne 2008. godine! Mi na ovim prostorima vrlo dobro znamo kako to na kraju završi. U inflaciji i hiperinflaciji.

Ipak, kroz povijest se i ulaganje u zlato pokazalo vrlo rizičnim?

Istina, ljudi vole reći da nije dobro ulagati u zlato jer je ono jako volatilno – ima velike uspone i padove. Tako za primjer uzimaju zadnji vrhunac zlata 1980. kad je cijena bila 850 dolara, da bi nakon toga padala sve do 2000. godine kad je unca koštala oko 250 dolara.

Međutim, ako uzmete u obzir američku inflaciju u tom razdoblju, tad je zaključak da 850 dolara iz 1980. znači kao da je sad cijena zlata 2.200 – 2.300 dolara. Ako to usporedite, onda je jasno da je sadašnja cijena još uvijek daleko od vrhunca.

Ponavljam, najvažnija funkcija zlata je očuvanje kupovne moći u vrijeme velikih kriza.

Znači, po vama, zlato nije dobro za špekuliranje?

Ako vidite zlato kao investiciju na kojoj ćete brzo i lako zaraditi, onda bolje ne ulazite u to. Pravi izvor sredstava za kupovinu zlata je gotovina koju mislite duže držati.

Kakva je mogućnost ulaganja u zlato u Hrvatskoj?

Hrvatski građani su u dosta lošijoj situaciji nego oni na razvijenom Zapadu. Kod nas investicijsko zlato, poluge i kovanice, nisu prepoznate kao sredstvo očuvanja vrijednosti imovine. Za uvoz zlata u Hrvatskoj potrebna je dozvola od Ministarstva gospodarstva, a zatim se za svaki uvezeni gram mora platiti 58 posto poreza. Ulagati u investicijsko zlato kod nas je neisplativo. To će se morati mijenjati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, jer EU traži da zemlje članice investicijsko zlato oslobode svih poreza i davanja.

Zbog toga našim građanima jedino preostaje otići u Sloveniju ili Austriju, potrošiti nešto novca na benzin i skladištenje te tamo kupiti fizičko zlato, jer u Europskoj uniji trgovina plemenitim metalima nije opterećena nikakvim nametima.

Ipak, to je prilično nezgodno za male investitore koji žele uložiti 50 - 100 eura mjesečno u zlato.

U Hrvatskoj ipak postoji mogućnost neizravnog investiranja, kupnjom udjela u investicijskim fondovima koji ulažu u zlato?

Točno. Ali to po meni i nije najsretnije rješenje budući da je trenutačna situacija u financijskom sektoru u svijetu vrlo nestabilna. Takav fond bi za vaše uložene novce morao kupiti zlatnu polugu i staviti je u svoj trezor. Ali veliki broj njih ima praksu da to zlato daju u najam nekom drugom tko s njim trguje uz obavezu da ga u nekom trenutku mora vratiti nazad.

Problem je što je količina takvog iznajmljenog 'papirnatog zlata' u svijetu 40 puta veća nego stvarne količine fizičkog zlata. Pitanje je što će se dogoditi kad muzika stane, a poluge se moraju vratiti.

Posljedica tog 'posuđivanja' zlata i zatim njegove preprodaje jest i niža cijena zlata jer se ljudima čini da se na tržištu nudi više zlata nego što ga doista postoji u fizičkom obliku.

Zbog toga je najbolja varijanta da vašu polugu držite u sefu i da vam je uvijek na dohvat ruke. Tada možete biti sigurni: kad muzika stane - zlato je vaše!

Koliki je postotak portfelja pametno držati u zlatu?

I oni koji ne vole zlato kažu da je sasvim prihvatljivo da je to pet do deset posto. Ali u okolnostima u kojima se sad nalazi svjetsko gospodarstvo, samo je nebo granica. Ima vrlo ozbiljnih ulagača koji su odlučili 100 posto svoje imovine staviti u plemenite kovine. To svatko mora sam sa sobom raščistiti.

Za kraj, imate li neki zlatni savjet za sve one koji se žele okušati na tržištu plemenitih metala?

Ako želite biti sigurni u ono što radite, tad nešto morate i naučiti. Jedino znanje i shvaćanje onoga što se događa može vam pomoći da ne dođete u situaciju da se pitate: 'Što je meni ovo trebalo?!'

Prema mom sudu, trenutno se u svijetu događa nešto veliko, jedinstveno u povijesti svjetskog gospodarstva i trgovine zlatom. Usudio bih se čak reći da se bližimo kraju ere papirnatog novca kakvu smo poznavali zadnjih stotinu godina.

Očekujem u sljedećem desetogodišnjem razdoblju veliki rast cijene zlata, ali isto tako smatram da će u tom vremenu biti i snažnih potonuća od 30 do 40 posto. Neki analitičari tvrde da ulazimo u razdoblje volatilnosti na svim tržištima pa nema razloga da se to ne osjeti i kod zlata.

Ne bih volio da u zlato ulaže netko, a da ne vidi cjelovitu sliku o tome što se trenutno događa. Ulaganje u zlato je očuvanje onog što si već stekao.