Osam vodećih kompanija u djelatnosti koja prednjači po stvaranju dodane vrijednosti u proizvodnom sektoru prošle godine ostvarilo je 15,5 posto veće prihode i gotovo trostruko veću dobit u odnosu na godinu ranije.

Najveće hrvatske farmaceutske tvrtke pretežno su okrenute izvozu zbog problema s naplatom u Hrvatskoj, ali i zato što im kapaciteti znatno premašuju potrebe domaćeg tržišta. Ukupni izvoz farmaceutskih proizvoda lani je dosegnuo 7,7 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 12 posto u odnosu na 2018. godinu.

U visokotehnološkom sektoru, u kojem su plaće znatno iznad hrvatskog prosjeka, djeluje tridesetak poduzeća, ali osam najvećih s prihodima iznad 100 milijuna kuna ostvaruje više od devedeset posto prihoda.

Industrijom dominira Pliva, koja ostvaruje dvije trećine prodaje lijekova. Lani je najveća hrvatska farmaceutska kompanija, koja posluje u sastavu izraelske Teve, ostvarila 4,8 milijardi kuna prihoda uz rast od 17,5 posto. U isto vrijeme višestruko je povećala profit, što joj je osiguralo četvrto mjesto na listi 10 hrvatskih kompanija s najvećom dobiti. Zahvaljujući rastu dobiti Pliva je preuzela primat u efikasnosti među glavnim proizvođačima lijekova s bruto maržom od 25 posto.

Snažan rast bilježe i Plivini glavni konkurenti – Belupo i Jadran galenski laboratorij. Podravkina farmaceutska uzdanica povećala je prihode za devet posto (na 724 milijuna kuna), a dobit joj je uzletjela za 51 posto (na 88 milijuna kuna).

Riječki Jadranski galenski laboratorij (JGL) među vodećima je po rastu prihoda (+26 posto, na 576 milijuna kuna) i dobiti (+343,6 posto, na 77 milijuna kuna). Na razini grupe prihodi JGL-a dosegnuli su 933 milijuna kuna. Pritom poslovni prihodi iz core businessa bilježe rast od 15 posto i dosežu 729 milijuna kuna, s 30-postotnim rastom operativne dobiti. Tijekom 2019. u JGL-u je ukupno ishođeno 50 novih odobrenja za stavljanje proizvoda u promet u B2C poslovanju, pokrenuti su registracijski procesi za 47 proizvoda te je uspješno lansirano 118 raznih proizvoda na 35 tržišta svijeta.

Hospira, biotehnološka kompanija u vlasništvu farmaceutskog diva Pfizera, prošle godine pretrpjela je osjetan pad prihoda i dobiti. Tvrtka koja se ističe po najvišoj prosječnoj neto plaći (15.327 kuna) uprihodila je 361 milijun i ostvarila dobit od 44 milijuna kuna.

Proizvođač veterinarsko-medicinskih proizvoda Genera, koju je prije tri godine od odvjetnika Marijana Hanžekovića preuzela britanska kompanija Dechra Pharmaceuticals, postigao je snažan rast prihoda i dvostruko veću dobit nego 2018. godine.

Po rastu prihoda (+33,5 posto, na 215 milijuna kuna) prednjači Pharmas. Tvrtka u vlasništvu Luke Rajića proizvodi lijekove u tvornicama u Popovači i Zrenjaninu (Srbija), a raste zahvaljujući brzom širenju asortimana generičkih lijekova na recept, ali i brojnim bezreceptnim farmaceutskim proizvodima. Pharmas posluje s nižim maržama u odnosu na glavne konkurente te unatoč snažnom rastu prihoda ostvaruje skromnu dobit.

Krka – Frama, podružnica slovenske Krke, lani je ostvarila blag pad prihoda i dobiti. Osim distribucije lijekova matične kompanije, Krka-Farma u pogonu u Jastrebarskom proizvodi lijekove koje izvozi u zemlje jugoistočne i istočne Europe.

Listu vodećih farmaceuta zaključuje tvrtka ACG Lukaps iz Ludbrega, a proizvodi tvrde želatinske kapsule za farmaceutsku industriju i izvozi gotovo cjelokupnu proizvodnju. Tvrtka u indijskom vlasništvu lani je ostvarila snažan rast prihoda, ali dobit joj je potonula za 88 posto.

Izbijanje pandemije koronavirusa negativno je utjecalo i na farmaceutsku industriju, premda je pad proizvodnje manji nego u drugim proizvođačkim djelatnostima. U prvih šest mjeseci ove godine proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka na međugodišnjoj razini smanjena je za 0,3 posto.

Zbog smanjenja broja dijagnostičkih postupaka pad prodaje u ovoj godini osobito je izražen u kompanijama koje proizvode onkološke lijekove, a koji predstavljaju najprodavaniju skupinu lijekova.