Europska komisija je u četvrtak odobrila hrvatski program državnih potpora, vrijedan do 500 milijuna eura, za poduzeće čije je poslovanje pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu i sankcijama protiv Rusije
“U razdoblju u kojem je funkcioniranje tržišta ozbiljno poremećeno, ovaj hrvatski program vrijedan do 500 milijuna eura osigurat će dovoljnu količinu likvidnosti onim tvrtkama pogođenim trenutnom geopolitičkom krizom poticanjem kreditiranja privatnih banaka”, izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.
Vestager ističe da Komisija i “dalje stoji uz Ukrajinu i njezin narod”.
vezane vijesti
“Istodobno, nastavljamo blisko surađivati s državama članicama kako bismo osigurali da se nacionalne mjere potpore mogu uspostaviti na pravodoban, koordiniran i učinkovit način, istovremeno štiteći jednake uvjete na jedinstvenom tržištu”, dodala je izvršna potpredsjednica Komisije.
Program državnih potpora odobren je sukladno Privremenom kriznom okviru za državne potpore, koji je Komisija usvojila 23. ožujka ove godine.
Komisija navodi da ju je Hrvatska obavijestila o programu potpore tvrtkama koje posluju u zemlji u svim sektorima koji su pogođeni sadašnjom krizom. Ta mjera nije dostupna financijskim i kreditnim institucijama.
U okviru ovoga programa, kojim će upravljati Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), potpora će se sastojati od ograničenih iznosa potpore ili potpore likvidnosti u obliku izravnih zajmova, subvencioniranih zajmova i kroz subvencije kamatnih stopa.
Program je jedan u nizu mjera koje je osmislila hrvatska vlada kako bi otklonile ozbiljne poremećaje u svom gospodarstvu. Konkretno, ova mjera ima za cilj poticanje kreditiranja privatnih banaka za poduzeća koja su ozbiljno pogođena aktualnom geopolitičkom situacijom u razdoblju u kojem je normalno funkcioniranje tržišta značajno narušeno, navodi Komisija.
Kada je riječ o potpori likvidnosti u obliku subvencioniranih kredita, iznos po korisniku bit će moguć do najviše 15 posto prosječnog ukupnog godišnjeg prometa u posljednja tri zaključena obračunska razdoblja ili do 50 posto troškova energije nastalih tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu.
Osim toga, dospijeće zajmova ograničeno je na šest godina, godišnje kamatne stope na zajmove moraju poštovati minimalne razine utvrđene u Privremenom kriznom okviru. Zajmovi se mogu odobravati za ulaganja ili za potrebe za obrtnim kapitalom, a ugovori o zajmovima trebaju biti potpisani najkasnije do 31. prosinca 2022.
Iznimno, kada su poduzeća aktivna u sektorima koji su posebno pogođeni izravnim ili neizravnim učincima trenutne geopolitičke krize i povezanih sankcija, iznos zajma može se povećati za pokrivanje njihovih potreba za likvidnošću za razdoblje od 12 mjeseci za mala i srednja poduzeća te za razdoblje od 6 mjeseci za velika poduzeća.
