Isabella Weber, ekonomistica koja je uzburkala duhove hrabrim prijedlogom za provedbu strateške kontrole cijena na vrhuncu inflacije i identificirala korporativne profite kao njihove pokretače, predložila je novu mjeru koja bi mogla spriječiti nestašicu hrane i dizanje cijena u svjetlu još jednog poremećaja globalnih opskrbnih lanaca, piše Guardian.

Njezin novi rad razmatra to kako su cijene žitarica naglo porasle 2022., kada je covid zahvatio opskrbne lance i Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Povećanje cijena pomoglo je u povećanju profita korporacija, istovremeno gurajući inflaciju na veću razinu i povećavajući globalnu glad. U radu Weber i kolege pozivaju na stvaranje rezervnih zaliha žitarica koje bi se mogle osloboditi tijekom nestašica ili hitnih slučajeva da bi se ublažili cjenovni pritisci.

Takav bi sustav ugušio volatilnost, koja je obilježje tržišta žitarica, i zadržao niske cijene hrane, rekla je Weber, glavna autorica rada i izvanredna profesorica na Sveučilištu Massachusetts.

Tvrtke cvjetaju kada glad raste

'Čini se da su doslovno najgora vremena za globalnu glad najbolja vremena za tvrtke koje upravljaju globalnom trgovinom osnovnim prehrambenim proizvodima', rekla je Weber. 'Moglo bi se to činiti utopijskim u trenutnom okruženju, ali postoji toliko jasna korist u smislu ekonomske stabilnosti da nije tako utopijski kao što se čini.'

Njezin prethodni rad o inflaciji postao je viralan nakon što je Guardian objavio njezino mišljenje. Neki vodeći ekonomisti i desničarski mediji osudili su njezina stajališta, ali ona su od tada dobila potporu kreatora politike i drugih ekonomista.

Novi entitet koji su predložile Weber i koautorica rada Merle Schulken funkcionirao bi slično kao što je Bidenova administracija koristila strateške rezerve nafte kako bi pokušala ograničiti skokove cijena i kolaps na tržištu.

Kada je potražnja za naftom velika i cijene rastu, vlada može upotrijebiti svoje rezerve kako bi pomogla u njihovom snižavanju. Kada je pak potražnja slaba i cijene padnu toliko nisko da pumpanje više nafte postane neisplativo, država kupuje i skladišti barele u svojim rezervama.

Zapravo, rezerva žitarica mogla bi postaviti gornju granicu cijena kako bi se zaštitili potrošači, istovremeno uspostavljajući donju granicu koja bi zaštitila poljoprivrednike kada cijene žitarica padnu.

Iako bi taj koncept mogao funkcionirati za većinu roba, Weber se usredotočila na žitarice jer ih je lako skladištiti, a njihove cijene utječu na drugu hranu poput mesa.

Šire gledano, budući da tekuća inflacija stvara političko nezadovoljstvo, takva bi mjera mogla spriječiti divljanje cijena. Visoke cijene hrane destabilizirale su zemlje na globalnom jugu, što je dovelo do migracijskih kriza koje su potaknule uspon krajnje desnice u Europi i SAD-u.

'U kontekstu krhkih demokracija, koje su razbile stranke krajnje desnice, vrlo je važno imati način za borbu protiv inflacije i obuzdavanje troškova života', rekla je Weber. 'Postoji puno potencijala - umjesto da gradite zidove, sprječavate više cijene.'

Studije govore o tome da cjenovni šokovi u 'sistemski važnim' industrijama, poput robnih, mogu omogućiti tvrtkama da podignu cijene kako bi se zaštitile ili potaknule profite bez straha da će ih konkurenti potkopati.

Dok se SAD i EU primjerice primarno oslanjaju na podizanje kamatnih stopa kako bi kontrolirali visoke cijene, ta strategija u kratkom roku ne čini mnogo za smanjenje inflacije.

U radu se tvrdi da cjenovni šokovi za osnovna dobra dobrim dijelom imaju svoje korijene u špekulacijama na tržištu roba. Godine 2000. SAD je deregulirao robna tržišta prema Zakonu o modernizaciji vrijednosnih papira, a taj potez doveo je do neviđenih razina špekulacija cijenama žitarica, kave i metala.

Ulagači su se obogatili

Špekulacije uzrokuju divlje oscilacije cijena iako su one često odvojene od stvarnosti. Dok je ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela do privremenih lokalnih prijetnji fizičkom nestašicom žitarica, globalna opskrba njima uvijek je bila znatno iznad razine za zadovoljavanje potražnje u srednjoročnom razdoblju, navodi list.

Ipak, cijene žitarica i prijevoza porasle su, uznemirivši javnost, a ulagači su se obogatili. Mnogi ekonomisti komentirali su da je ekonomski sustav bio 'nespreman za megašokove preklapajućih hitnih situacija', navodi list.

Rezervne zalihe žitarica vjerojatno bi stabilizirale tržište, ograničile špekulacije i zaustavile skok cijena. Ako globalna ponuda žitarica postane dovoljno niska, zalihe bi mogle biti puštene na tržište.

Već postoje znakovi da će cijene žita pasti. Trgovci robom i hedge fondovi sada su stavili najveći ulog u 20 godina na pad cijena žitarica, navodi list, što bi moglo biti katastrofalno za mnoge poljoprivrednike.

Weber predviđa međunarodnu suradnju sa zalihama postavljenim na strateškim lokacijama diljem svijeta, spremnim za brzo raspoređivanje u slučaju prekida opskrbnog lanca.

Sjedinjene Države i ostale zapadne zemlje imaju resurse za suočavanje s logističkim izazovima i čak bi mogle sklopiti partnerstvo s privatnom industrijom za skladištenje, rekla je Weber.

Trgovci imaju koristi od volatilnosti

Ideja nije toliko radikalna. Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) već kupuje hranu za programe pomoći kako bi se 'stabiliziralo cijene na tržištima poljoprivrednih proizvoda balansiranjem ponude i potražnje'.

Program štiti velike proizvođače kada cijene postanu preniske, a USDA bi mogla uvesti sličan program za zaštitu potrošača kada cijene postanu previsoke, rekla je Weber.

'SAD uglavnom pruža potporu na putu prema dolje kako bi zaštitio proizvođače, ali ne čini mnogo na sustavan način kada cijene skoče', rekla je.

Kina ima rezerve žitarica i druge hrane, poput svinjetine, i nije imala problema s inflacijom cijena hrane kao SAD, primijetila je ekonomistica, ali u SAD-u praktički nema političke rasprave o tome što učiniti da se zaustave budući šokovi zbog rasta cijena.