Na susretu s novinarima pod nazivom 'Je li nevrijeme iza nas?' Kovač je kazao kako je ova godina donijela potvrdu dinamiziranja gospodarskog rasta, a Hrvatska se po tom pokazatelju uspela iznad prosjeka EU-a.

Nastavljeno je intenziviranje domaće potražnje, iskazano kroz rast osobne potrošnje i investicija, ali i uvoza, dok je rast izvoza blago usporio, posebice robni izvoz, dok izvoz usluga još uvijek 'drže' jaki turistički pokazatelji.

Stoga Kovač očekuje da će ovogodišnja stopa rasta BDP-a iznositi 2,7 posto, dok za 2017. prognozira nastavak sličnih trendova, odnosno veliku ovisnost rasta o domaćoj potražnji, pri čemu će turizam ponovo imati ulogu ublažavanja pritiska rasta uvoza.

Očekuje i nastavak fiskalne konsolidacije, što bi trebalo stvoriti temelje za izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita. No, Kovač 2017. očekuje i nešto višu razinu deficita od ovogodišnje te naglašava da se na rashodnoj strani proračuna za sljedeću godinu 'ipak moglo učiniti više'.

Uz pozitivnu ocjenu porezne reforme, Kovač je kazao kako glavni izazov za hrvatsko gospodarstvo ostaje izostanak značajnijih strukturnih reformi i ove i sljedeće godine.

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck pozitivnim je iskoracima u ovoj godini dodao i stabilizaciju političkog okruženja, što je, kazao je, vrlo dobro za ekonomski oporavak zemlje i jačanje dijaloga politike i gospodarstva. No, istaknuo je, zabrinutost bi mogle izazvati naznake političke destabilizacije regije.

Za bankarsko tržište u 2016. Schoefboeck je kazao da ga je obilježio povratak u 'zelenu zonu poslovanja', odnosno povratak profitabilnosti nakon jako loše 2015. koja je bila pod snažnim negativnim utjecajem konverzije kredita u 'švicarcima'.

Kazao je i kako je sve više vidljiv trend 'kunizacije' hrvatskog bankarskog sustava na strani kredita, što je ocijenio pozitivnim, ali i procesom limitiranim visokom euriziranošću štednje, kao i potrebom valutne usklađenosti izvora financiranja i plasmana.

Schoefboeck nastavak tih trendova očekuje i u 2017., uz napomenu da bi trebalo donijeti političku odluku hoće li Hrvatska u budućnosti voditi politiku potpune kunizacije gospodarstva, što je teško zbog sve veće uključenosti hrvatskog gospodarstva u gospodarski prostor EU, ili će se okrenuti potpunoj eurizaciji, odnosno uvođenju eura.

Uz političku situaciju, posebno na europskom i međunarodnom planu, primjerice uslijed očekivanih izbora u Francuskoj i Njemačkoj, Schoefboeck drži da će kretanja u 2017. odrediti i promjene u kretanju kamatnih stopa.

Na međunarodnom je tržištu, pojašnjava, već vidljiv blagi pomak kamata prema gore, posebice nakon nedavne odluke američkog Feda o povećanju kamata za 0,25 postotnih bodova. Kako u Hrvatskoj takva kretanja obično kasne za međunarodnim tržištima, Schoefboeck očekuje da će kamate u Hrvatskoj početkom 2017. nastaviti blago padati, a da bi druga polovica godine mogla donijeti njihovu stabilizaciju te konačno 2018. i rast

Govoreći posebno o Erste banci, Schoefboeck je kao posebno pozitivan pokazatelj poslovanja u ovoj godini izdvojio smanjivanje 'loših' kredita. Oni bi na kraju 2016. trebali činiti 11 posto svih kredita Erste banke, a cilj je da iduće godine padnu ispod 10 posto, kazao je Schoefboeck, naglašavajući da je to ostvarivo uzme li se u obzir 'izuzetno pozitivan pokazatelj' da ove godine praktički nije bilo priljeva novih loših plasmana.