Politički i gospodarski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je napetiji, poglavito zbog geopolitičke situacije. Nakon 'trgovinskog rata' kojeg je Donald Trump započeo još u svom prvom mandatu, carine na kineske proizvode uvela je i Europska unija.

Ne treba spominjati da su SAD i Kanada još ljetos uvele dodatne proizvode na uvoz automobila iz Kine. Vozila su na meti i carinskih odredbi EU, a veće carine su određene i na jeftine proizvode koji stižu iz online trgovina s Dalekog istoka.

Kineski dužnosnici već pripremaju scenarije u slučaju da se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, ali to će biti poznato tek nakon 5. studenog. Dotad američke carine ostaju na snazi, ali trgovinski odnosi s EU se pogoršavaju.

'Trenutno prolazimo kroz teško vrijeme. Europsko tržište se smanjuje, a konkurencija iz Kine je vrlo jaka. Ako neki proizvođači u Kini dobivaju subvencije, normalno je uvesti carine kao kompenzaciju za to. Inače ne igrate po poštenim pravilima. I mi to podržavamo', rekao je za Euronews prije deset dana na pariškom autoshowu francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Nitko ovo ne želi

Kinezi su odgovorili istragom cijena proizvoda nekolicine velikih europskih proizvođača mlijeka. Uz to, uvoznici žestokih pića iz Europe moraju od sredine ovog mjeseca plaćati porez u iznosu do 39 posto. Kako bilo, ovu situaciju gospodarstvenici s obje strane ne žele. Svi njemački proizvođači automobila, na čelu s BMW-om, protive se uvođenju carina na vozila iz Kine. Njemačka je ovog ljeta, pri glasanju o ovoj temi jedina od velikih ekonomija bila protiv.

'BMW je dio globalne mreže pogona za proizvodnju vozila, ali i dijelova i dobavljača. Tim dijelovima i vozilima mora se slobodno trgovati. BMW vjeruje u slobodnu trgovinu kao temeljno načelo i ne podržava carine EU', rekao je Martin Boluk, viši menadžer BMW-a, na njemačko-kineskom automobilskom kongresu u listopadu u Münchenu, piše Deutsche Welle.

Manjak transparentnosti

U Kini su, pak, uvjereni da su ekonomske mjere politički motivirane, ali i antiglobalističke. Iz diplomatskih krugova cure informacije da europska carinska 'ofenziva' sadrži mjere koje se dosad nigdje nisu primjenjivale. Navodno su kineski proizvođači automobila ispitani o tehnologijama koje koriste, primjerice, u proizvodnji automobila.

Iz Pekinga optužuju EU za manjak transparentnosti pri odabiru europskih proizvođača automobila s kojima će uspoređivati troškove proizvodnje njihovih proizvođača. Recimo, među odabranima nema nijedne njemačke kompanije, ali zato ima talijanskih i francuskih. Uz to, američki proizvođač Tesla, koji ima ogromnu tvornicu u Šangaju, ne podliježe carinama, iako iz te tvornice izvozi svoja električna vozila u Europu. U odluci EU, Tesla je dobila prednost pred kineskim, ali i njemačkim proizvođačima električnih vozila.

Ekonomski 'Divlji zapad'

'Moramo paziti da priče o Divljem zapadu iz Amerike ne preuzmemo i ovdje u Europi: recimo one po kojima bi vozila iz Kine, primjerice, mogla paralizirati promet, zbog čega treba blokirati kineske tehnologije. To je jednostavno glupo i vodi nas na krivi put', upozorava Ferdinand Dudenhöffer, direktor istraživačkog instituta CAR. 

Kineske tvrtke traže rješenje kojim bi nastavile prodavati svoja vozila u Europi. Tvrtka Geely predvodi ambicije, premda su na europskim prometnicama prisutna i vozila MG-a (britanskog brenda u kineskom vlasništvu). 

'U Europi još nemamo pogone za proizvodnju električnih vozila. Ali otvoreni smo prema proizvodnim pogonima. Želimo proizvoditi tamo gdje prodajemo. O tome ćemo svakako razmišljati u sklopu rasprava o carinama i politički nametnutim ograničenjima', rekao je Frank Klaas, voditelj komunikacija u Geely Europe.