To znači da velik dio potrošnje kućanstva – primjerice tjedni odlazak u trgovinu po namirnice – postaje sve skuplji. Jedan od primjera je poskupljenje šećera, a on se koristi u bezbroj proizvoda: prošlog tjedna njegova je cijena porasla na najviše razine u više od desetljeća.

Zbog inflatornih pritisaka mnoge obitelji jedva spajaju kraj s krajem, a diljem Europe nezadovoljni radnici štrajkaju i prosvjeduju, tražeći veće plaće koje bi bile u skladu s inflacijom i rastom troškova života. Velik je pritisak stoga na europskim vladama da što prije poduzmu hitne mjere kako bi se zaustavio tempo povećanja cijena hrane.

Ekonomist grupe Rabobank, Maartje Wijffelaars, kaže za Bloomberg da su u nekim dijelovima eurozone cijene hrane rasle tempom kakav nije viđen u poslijeratnoj povijesti. Prema prošlotjednim podacima, inflacija u eurozoni smanjena je na 6,9 posto u ožujku (s 8,5 posto u veljači) dok je njezina temeljna stopa dosegnula novu, rekordno visoku razinu od 5,7 posto godišnje. U Francuskoj je usporila na 6,6 posto.

Unatoč tome, cijene hrane u veljači su porasle 16,6 posto na godišnjoj razini, što je pridonijelo ukupnoj inflaciji u europskim zemljama. Slična priča je i u Njemačkoj, u kojoj su cijene hrane pod udarom inflacije rasle iznad 20 posto. Neke zemlje već su krenule s različitim mjerama ne bi li zaustavile taj rast.

Primjerice, Portugal je ukinuo poreze na bitne artikle, Francuska je krenula s udarom na marže u supermarketima dok je Švedska pojačala nadzor trgovaca mješovitom robom.

'Vlade postaju sve nervoznije jer cijene hrane rastu 15-20 posto, neki artikli čak i više. Takav rast cijena hrane pod udarom inflacije je jako štetan, ljudi su ljuti, a istovremeno se bliže izbori', upozorio je u razgovoru za Bloomberg Angel Talavera, voditelj europske ekonomije u Oxford Economicsu.

Više je čimbenika dovelo do povećanja cijena; od suše i poremećaja u trgovini do većih troškova za gnojivo i bolesti poput ptičje gripe. Povrh toga, viši troškovi energije i rada pritišću proizvođače i uzgajivače hrane. Iako je dosadašnja intervencija vlada mala u usporedbi sa samim opsegom energetske potpore, ona još uvijek signalizira rastuću neizvjesnost i tjeskobu u europskim zemljama.

A koje su konkretne mjere poduzele vlade u eurozoni? Portugalska vlada planira na šest mjeseci obustaviti naplatu poreza na dodanu vrijednost na kupovinu 44 osnovne namirnice kako bi obuzdala visoku inflaciju. Ona je u Portugalu prošlog mjeseca dosegla 8,2 posto i niža je za 0,3 postotna boda nego u eurozoni. Međutim cijene hrane porasle su nedavno više od 20 posto.

U Španjolskoj su pak porezne mjere obuhvatile osnovne namirnice kao što su kruh i maslinovo ulje. No to nije bilo dovoljno da se zaustavi strelovit rast cijena, što za premijera Pedra Sancheza predstavlja velik pritisak da učini više uoči novih izbora krajem godine. Manji koalicijski partner Sanchezove vlade – lijeva formacija Unidas Podemos – pozvao je na ograničenje cijena hrane i popust od 14 posto na 20 osnovnih artikala.

Poljska pak planira zadržati svoj nulti porez na hranu do prve polovice ove godine, no izgledno je da će ga produžiti. Talijanska vlada razmatra manje poreze na osnovne namirnice kao što su tjestenina, kruh i mlijeko.

Ograničenje cijena hrane agresivna je intervencija koju mnoge vlade ne žele primijeniti jer uvijek postoji rizik da bi im se to moglo obiti o glavu, sudeći po Mađarskoj. Naime početkom 2022. uveli su ograničenja, no rast cijena hrane od tada je ubrzan na gotovo 50 posto. Ograničenje je značilo da su trgovci na malo morali prodavati određenu robu s gubitkom, ali da bi to kompenzirali, povećavali su cijene drugih proizvoda. U povratku u komunističku prošlost nacije, trgovci su racionirali osnovne namirnice poput krumpira uoči Božića, stvarajući nestašice za potrošače. Mađarski premijer Viktor Orban rekao je prošlog tjedna da su ti koraci pomogli u borbi s inflacijom, ali je priznao da te 'umjetne intervencije utječu na zalihe'.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prošlog mjeseca kritizirao je mjere koje usporavaju povećanje cijena kao 'neoptimalne' jer su skupe i pogoduju čak i onima kojima to zapravo nije potrebno. Ciljani novčani transferi su 'najisplativiji način ublažavanja tereta ranjivih kućanstava', navode ekonomisti u radnom dokumentu. S obzirom na to da su potrošači pritisnuti, a mnoge tvrtke uživaju u zdravoj dobiti, čini se da sav teret inflacije snose kupci.

Lanci supermarketa u Portugalu bili su na meti inspektora dok se Španjolska svaki mjesec sastaje s trgovcima, prijevozničkim tvrtkama i uzgajivačima hrane kako bi osigurala to da smanjenje poreza rezultira nižim cijenama za potrošače.

U Švedskoj su trgovci mješovitom robom pod pojačanim nadzorom nakon što su podaci pokazali da cijene hrane rastu najbržim tempom od ranih 1950-ih. Takav razvoj događaja mogao bi potaknuti njihovo ograničenje, na što je ministrica financija već pozvala tri najveća švedska maloprodajna trgovca hranom, koji dominiraju sektorom trgovine mješovitom robom, zbog čega će uloga i ovlasti Nacionalne agencije za zaštitu tržišnog natjecanja biti veće. Tim će se primjerom voditi i Norveška.

Hrvatska Vlada također je poduzela mjere, i to u dva navrata. U novom sveobuhvatnom paketu pomoći građanima i gospodarstvu, čija je primjena počela 1. travnja, prolongirane su mjere iz prethodnog paketa. Cijene električne energije ostaju ograničene do kraja rujna 2023., a cijene plina do kraja ožujka 2024. S druge su strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, u usporedbi s prosjekom EU-a već premašile prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.

Vlada je zamrznula cijene osam prehrambenih proizvoda. Prema prijedlogu, za jestivo suncokretovo ulje cijena bi bila niža – 1,72 eura za litru (do sada 1,86 eura) dok bi iste cijene ostale za mlijeko, brašno (glatko i oštro), šećer, cijelo pile i svinjsko mljeveno meso, a carsko meso koštalo bi 3,79 eura za kilogram.

Analitičari Raiffeisen banke ranije su procijenili da bi se doprinos cijena hrane u potrošačkoj košarici trebao početi postupno smanjivati te pritom očekuju da će prosječna stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini usporiti na 6,6 posto godišnje.

Usporedno s Eurostatom, koji je objavio prvu procjenu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za europodručje za ožujak, Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena također za ožujak.

Prema preliminarnim podacima, potrošačke cijene u Hrvatskoj u ožujku, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 10,5 posto u odnosu na ožujak 2022., što predstavlja usporavanje godišnje dinamike četvrti uzastopni mjesec. Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču potrošačke cijene bile su više za 0,8 posto.