Danas je Europska komisija izvršila isplatu predujma Republici Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura, odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata sredstava EU-a u državni proračun otkad je Hrvatska članica Europske unije
Temelj za isplatu navedenih financijskih sredstava je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji je početkom srpnja o.g. dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava.
'Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima krize zbog bolesti COVID-19, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije – digitalne i zelene', izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Rok za provedbu svih reformi i investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti je 31. kolovoza 2026., pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja što se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Navedena sredstva iz predujma bit će usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada, kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno-studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.
Podsjetimo, za povlačenje europskog novca spreman je projekt Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture, temeljem kojeg bi tvrtka Mate Rimca trebala dobiti 1,5 milijardi bespovratnih kuna. Rimac planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prometom u Zagrebu i to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije, koje je sposobno voziti bez čovjekove asistencije, a njime se upravlja samo umjetnom inteligencijom, putem kamera i senzora.
Među velikim projektima koji su spremni za realizaciju je i gradnja vodoopskrbne mreže, od čega tri milijarde kuna otpada na kanalizaciju, a milijardu kuna na vodoopskrbu.
Dio novca ići će za obnovu od potresa, a tu je i projekt Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, vrijedan tri milijarde kuna, u sklopu kojeg je za financiranje spreman dio razvoja širokopojasne 5G mreže.
Kao peti veliki projekt u visokom stupnju spreman za realizaciju spominje se obnova, gradnja i opremanje vrtića i škola u vrijednosti od oko četiri milijarde kuna.